Mještani Velje Gorane, koji su i američki državljani, tražili su od ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke da im pomogne u borbi za očuvanje svojih ognjišta, ističući da znaju da je po srijedi korupcija i da se nikada nijesu suočili sa takvom diskriminacijom i nepoštovanjem institucija i vlasti.
Njih petnaest u pismu ambasadorki ističu da se nadaju da će svojim uticajem i autoritetom doprinijeti rješavanju ogromnog problema:
”Sa kojim se mi kao američki građani suočavamo u Veljoj Gorani, Bar, u vezi sa eksploatacijom tehničko-građevinskog kamena u ovom selu”.
Mještani sela bore se protiv izgradnje kamenoloma.
Američki državljani u pismu objašnjavaju da probleme imaju i njihove porodice, jer u Veljoj Gorani posjeduju imovinu, zemljište i kuće - koje su direktno ugrožene zbog koncesije kamenoloma koju je Ministarstvo za kapitalne investicije dalo na 30 godina, bez njihove i dozvole mještana.
”Od prvih informacija da se u ovom selu planira izgradnja kamenoloma, mještani su, uz nas, kontinuirano izražavali nezadovoljstvo realizacijom ovog projekta, ali nažalost smatramo da su institucije u velikoj meri korumpirane i da rade u korist koncesionara. Stanovnici ovog dijela barske opštine decenijama žive od poljoprivrede i prodaje organskih proizvoda i ljekovitog bilja. Ovo selo ima ogroman potencijal za veliki eko i poljoprivredni razvoj. Eksploatacijom tehničkog građevinskog kamena biće ugrožena njihova egzistencija, direktnim i indirektnim negativnim efektima - devastacijom prirode i vađenjem kamena”, piše u obraćanju ambasadorki.
Oni u pismu navode i da su prve kuće udaljene manje od 200 metara od lokacije na kojoj je planiran kamenolom..
”Naše kuće su jedne od najbližih, a najveći deo našeg zemljišta i imovine je neposredno uz eksploataciono područje! Mi, američki građani, ulagali smo veliki novac u našu imovinu i kuće da bismo imali gdje da dođemo na odmor u Crnoj Gori, ujedno dajući donacije za izgradnju puteva i infrastrukture za ovo područje decenijama, a sada će ono potpuno postati neupotrebljivo i devastirano ovim sramnim projektom. Nećemo moći da se vratimo svojim kućama i uživamo u svježem vazduhu i netaknutoj prirodi jer će ona biti ugrožena i narušena ovim projektom. Sve naše investicije će izgubiti na vrijednosti. Direktni negativni efekti ogledaju se u zagađenju vode za piće koja se sakuplja od kišnice, zagađenju zemljišta i poljoprivrednih oranica prašinom i česticama izazvanim eksploatacijom, stalnim podrhtavanjem tla, bukom teške mehanizacije koja bi bila tik ispred naših domova i imanja za narednih 30 godina”, piše u pismu upućenom ambasadorki.
”Korupcija ogromna”
Oni tvrde da su pokušali na mnogo načina da pokažu razočarenje i nezadovoljstvo, ali da su svjesni da je korupcija ogromna:
”I da ni nova vlast ne reaguje, a posljedice mora da trpi cijelo selo. I dalje ne možemo da vjerujemo da niko ne štiti naša osnovna ljudska prava u Crnoj Gori i da nam se čak i rugaju kao američkim građanima, govoreći da nam niko ne može pomoći, da koncesionar ima sve papire i da su sve institucije na njegovoj strani. Nikada se nismo suočili sa takvom diskriminacijom i nepoštovanjem institucija i vlasti. Dok smo počeli da verujemo da se to može desiti, jer na ovim prostorima žive samo muslimani kao manjina, ali i Albanci, a njihova (naša) prava se očigledno obezvređuju i ne poštuju. Teško nam je to reći, ali se bojimo da bi to mogao biti jedan od razloga za ovakvo kršenje ljudskih prava”, piše u pismu koje potpisuje 15 mještana.
”Nadamo se da razumijete koliko je ovaj slučaj hitan i insistiramo na tome da nas zaštitite kao američke građane, našu imovinu i kuće u Veljoj Gorani, kao i naše komšije jer su oni još u gorem položaju. Rad u kamenolomu će ugroziti opstanak ovih ljudi i biće prinuđeni da napuste svoje domove jer neće biti normalnih uslova za život, a nova Vlada ne pruža nikakvu pomoć”.
Objašnjavaju i da Ministarstvo za kapitalne investicije ima mogućnost da raskine ugovor - “jer je očigledno štetan za cijelo selo i jer će on dovesti do prisilnog raseljavanja ljudi i obezvređivanja njihove imovine i ljudskih prava”.
”Ali izgleda da su odlučili da izaberu profit jednog koncesionara u odnosu na zdravlje, budućnost i blagostanje cijelog sela! U očajnoj smo situaciji i tražimo zaštitu od Vas i američke Ambasade. Molimo vas da hitno pogledate ovaj slučaj i pomognete da zaštitimo naša osnovna ljudska prava, naše domove, našu zemlju, našu prirodu, naše prijatelje i njihove porodice”.
Mještani ostavljeni na cjedilu
Mještani Velje Gorane bore se protiv kamenoloma, a nedavno su saopštili da su prepušteni sami sebi, dok ih policija privodi jer mirno brane svoja ognjišta.
Jedna od njih, Edina Osmanović, prije nekoliko dana kazala je za “Vijesti” da je u borbi za njihovo selo ponovo izostala podrška sa svih strana.
U tom selu živi više od 600 stanovnika, a oko 20 porodica, među kojima je i familija Osmanović, direktno su pogođene izgradnjom kamenoloma.
Osmanović je tada objasnila da je prethodna vlast, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista, dozvolila koncesiju investitoru “Trojan DOO”, odnosno, da su mu dozvolili da u narednih 30 godina pravi kamenolom:
”Na 200 metara od naših kuća... Svi znamo kako će izgledati i koliko je devastirajući kamenolom. Dozvoliće da nam u dvorište bacaju mine i još kažu da je to u skladu sa standardima zaštite životne sredine i da je sve po zakonu, a nas, mještane niko ne pita. Koliko sljepi treba da budemo da bi shvatili da je ovo atak na cijelo jedno selo zarad višemilionskog interesa pojedinca? Da li zbog profita jednog biznismena cijelo selo treba da propadne?”, pitala je Osmanović ranije.
Mediji su ranije objavili da je barska firma “Trojan” jedina dostavila ponudu za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na nalazištu Velja Gorana u Baru. U obavještenju objavljenom u avgustu 2020. godine na sajtu tadašnjeg Ministarstva ekonomije, a koje je prenijela agencija MINA, piše da je, nakon pregledanja ponude, kompanija “Trojan” imala maksimalnih 100 bodova.
Rok trajanja koncesije je 30 godina, od čega se dvije odnose na geološka istraživanja, a 28 na eksploataciju kamena. Koncesiona naknada na godišnjem nivou za predviđenu proizvodnju iznosi 176.260 eura, dok za ukupan period eksploatacije iznosi 4,94 miliona eura.
I dalje ne možemo da verujemo da niko ne štiti naša osnovna ljudska prava u Crnoj Gori i da nam se čak i rugaju kao američkim građanima, govoreći da nam niko ne može pomoći, da koncesionar ima sve papire i da su sve institucije na njegovoj strani. Nikada se nismo suočili sa takvom diskriminacijom i nepoštovanjem institucija i vlasti
Bonus video:
