U procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji najlošije rezultate od 12 resora u Vladi Zdravka Krivokapića imalo je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čijem je čelu Vesna Bratić. Bratić je i jedan od tri ministra čiju ostavku je tražila većina poslanika u parlamentu.
Ona nije odgovorila na pitanja “Vijesti” da li smatra da bi, bez obzira na aktuelna dešavanja sa Vladom, trebalo da ostane na poziciji ministra, imajući u vidu rezultate iz pregovaračkog procesa i ocjenu poslanika o njenom radu.
Na ovo pitanje nije odgovorio ni premijer Krivokapić.
Na posljednjoj sjednici Vlade razmatran je izvještaj o realizaciji Programa pristupanja EU za 2021. godinu, koji je pokazao da je realizovano tek nešto više od polovine (56 odsto) obaveza predviđenih tim dokumentom.
Među ministarstvima, samo resor odbrane nije imao obaveze iz ovog programa.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta imalo je 17 obaveza, od kojih je realizovano samo pet – odnosno 29,4 odsto.
Bratić nije odgovorila na pitanja “Vijesti” zbog čega njeno Ministarstvo ima ovako nizak procenat ispunjavanja obaveza u procesu pristupanja.
Dokument pokazuje da je manje od polovine obaveza – šest od 15 obaveza ili 40 odsto – ima još samo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Vladin dokument pokazuje da, kada je u pitanju strategijski okvir, resor Bratić nije realizovalo većinu obaveza, među kojima su donošenje Mape puta za istraživačku infrastrukturu (2021-2025), Programa digitalizacije bioskopa i Nacionalnog programa razvoja kulture (2021-2025).
Kada je u pitanju zakonodavni okviru, njeno Ministarstvo takođe nije ispunilo većinu obaveza, među kojima su navedene izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija.
Na oblasti ovog Ministarstva odnose se pregovaračka poglavlja 25 – Nauka i istraživanje i 26 – Obrazovanje i kultura.
Kod poglavlja 25 realizovane su dvije od četiri obaveze. U sljedećem poglavlju, programom pristupanja planirana je realizacija ukupno 13 obaveza od čega su realizovane ukupno tri.
Prvo poglavlje je otvoreno i privremeno zatvoreno sredinom decembra 2012. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, a drugo u aprilu sljedeće godine.
Skupština je krajem prošlog mjeseca usvojila interpelaciju za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti resora prosvjete, poljoprivrede i vanjskih poslova.
Prema navodima opozicije u interpelaciji, Bratić je obrazovni sistem Crne Gore prilagodila jednostranim i isključivo nacionalno-vjerskim osnovama i željama, koje su u suprotnosti sa ustavnim određenjem građanske multietničke i sekularne države.
”Prilikom njenog izbora bilo je jasno da, neko sa takvim nacionalističkim i po druge narode uvredljivim stavovima, ne može voditi, a ni unapređivati osjetljivi obrazovni sistem... Kroz kadrovska rješenja Bratić za direktore dobijamo ekstremne nacionaliste, podržavaoce osuđenih ratnih zločinaca, teoretičare zavjera, antivaksere i slične koji, zbog same suštine obrazovnog sistema, ne bi smjeli da njima rukovode”, navodi se u predlogu interpelacije.
Bratić je poznata po spornim izjavama u javnosti.
Poslanici su nakon usvajanja interpelacija očekivali smjenu tri ministra – Bratić i ministara poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića i vanjskih poslova Đorđa Radulovića.
Za razliku od rezultata njenog resora, Stijovićevo Ministarstvo ima tačno polovinu ispunjenih obaveza iz Programa pristupanja za prošlu godinu - 25 od 50, dok je Radulovićem MVP imao najbolji rezultat u Vladi prošle godine sa četiri od pet ispunjenih obaveza (80 odsto).
Bonus video:
