Vrste i broj zagađivača rijeka nikšićkog kraja u posljednje tri godine se povećao, a samim tim je i zagađanost rijeka veća.
To je pokazalo trogodišnje proučavanje ekipe nevladine organizacije “Geografija za sve” koja od 2019. godine istražuje faktore koji utiču na zagađivanje voda u Nikšićkom polju.
”Situacija se znatno pogoršala nego 2019. godine kada smo počeli sa istraživanjima. Kod rijeka Sušice i Rastovac imamo konstantan rast faktora, kod Trebjeških vrela je u periodu 2019-2020. došlo do rasta, ali je u 2021. godini identičan broj faktora kao u 2020. Za rijeku Mrkošnicu, imamo pojavu identičnog broja faktora (23) tokom perioda 2019-2020, da bi se njihov broj smanjio tokom 2021. Za sve ostale tokove, imamo pojavu da su u periodu od 2019. do 2020. imali rast broja faktora, a da je tokom perioda 2020-2021. došlo do pada”, kazao je geograf i osnivač “Geografije za sve” Ivan Mijanović.
Kako je rekao, jedino je rijeka Bistrica prošle godine imala manji broj faktora koji utiču na zagađivanje, u odnosu na 2019. i 2020. godinu Tako je prošle godine zabilježeno 55 faktora zagađivanja, godinu ranije ih je bilo 61, a 2019. je zabilježeno 59 faktora.
”Glavni razlog smanjenja faktora je, kao i kod drugih vodenih tokova, nedostajanje spaljivanja otpada. Faktori koji najviše utiču na stanje vode ove rijeke su industrijske i komunalne vode”, kazao je Mijanović.
U fokusu istraživanja NVO “Geografija za sve” bile su rijeke Vidrovan, Sušica, Rastovac, Gračanica, Bistrica, Mrkošnica i Zeta.
”Pošto smo ove godine imali prisustvo vode u rječnim koritima, mjestimično smo izvršili i podvodna snimanja. Kao i predhodnih godina, i u prošloj godini je istraživanje pokazalo da se najveći broj faktora koji utiču na zagađenje voda u Nikšićkom polju nalaze na rijekama Zeti, Gračanici i Bistrici. Situacija na terenu nije mnogo bolja u odnosu na godinu ranije, iako imamo kod Bistrice, Mrkošnice, Vidrovana i uslovno kod Gračanice smanjenje faktora. Kod ostalih analiziranih vodenih tokova došlo je do njihovog povećanja”, kazao je Mijanović “Vijestima”.
Prema njegovim riječima, kod vodenih tokova kod kojih je došlo do smanjenja faktora, zabilježen je porast komunalnog otpada u samom rječnom koritu, što ide u prilog tvrdnji da su nelegalna smetlišta koja su egzistirala na obalama, usljed porasta vode u rječnom koritu, odnijeta nizvodno.
”Rijeka Gračanica, za koju već godinama govorimo da je najdevastiranija rijeka u Crnoj Gori, i prošle godine je nastavila da nas iznenađuje. Ustanovili smo još veći porast automobilskih guma u samom rječnom koritu, nastavljen je erozivni proces, što je na nekim mostovima ostavilo traga, pa ih je rijeka počela mjestimično potkopavati”, istakao je Mijanović.
Kako je kazao, dominantni faktori koji utiču na vode Vidrovana i Sušice su komunalni i pomiješani otpad, a od prošle godine imaju i novi faktor - objekte za uzgoj stoke.
”Moramo istaći i činjenicu da smo kod velike deponije kod Gornjepoljskog vira ustanovili ponovno stvaranje deponije, ali i da se kod ovog spomenika prirode deponuje životinjski otpad”, tvrdi osnivač NVO “Geografija za sve”.
Dominantni faktori koji utiču na vode rijeke Rastovac, su prema njegovim riječima, komunalni i pomiješani otpad, a došlo je i do povećanja broja faktora u odnosu na godinu ranije zbog toga lokaliteta sa komunalnim otpadom kojih 2020. godine nije bilo.
I za rijeku Mrkošnicu je dominantan faktor koji utiče na njen vodeni tok komunalni otpad, do čijeg povećanja je došlo u samom koritu.
”Treba istaći da tokom istraživanja 2021. godine, kada je rijeka Mrkošnica u pitanju, nismo ustanovili nijednu lokaciju gdje se vrši spaljivanje komunalnog otpada, dok smo prethodne godine imali čak sedam takvih lokaliteta. Na Trebješka vrela najveći efekat imaju komunalni i pomiješani otpad. U odnosu na prethodnu godinu kod rijeke Zete, kada je bilo 37 faktora, sada imamo sedam faktora više. Ono što je karakteristično za ovu rijeku jesu komunalni i pomješani otpad, kao i objekti za stoku. U odnosu na prošlu godinu, došlo je do povećanog broja smetlišta komunalnog otpada, ali i pojava istog u rječnom koritu. Ove godine smo, kao i prethodne godine zabilježili životinjski otpad”, kazao je Mijanović.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 1. do 19. decembra 2021. godine.
Kod rijeka Sušice i Rastovac imamo konstantan rast faktora, kod Trebjeških vrela je u periodu 2019-2020. došlo do rasta, ali je u 2021. godini identičan broj faktora kao u 2020. Za rijeku Mrkošnicu, imamo pojavu identičnog broja faktora (23) tokom perioda 2019-2020, da bi se njihov broj smanjio tokom 2021. Za sve ostale tokove, imamo pojavu da su u periodu od 2019. do 2020. imali rast broja faktora, a da je tokom perioda 2020-2021. došlo do pada", kazao je Mijanović.
Bonus video:
