Primjena važećih odredbi zakona i Ustava o prestanku funkcija sudija redovnih sudova, Ustavnog suda i državnih tužilaca ima diskriminatoran efekat na pripadnike tih profesija, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA).
Iz HRA su naveli da je Tužilački savjet (TS), konstatujući prestanak funkcije bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, kao i za još devet tužilaca, primijenio domaći pravni okvir, kao i Sudski savjet prije njega.
“Prema tome, nijesu postupili nezakonito. Međutim, Ustavni sud je odavno morao da tu spornu situaciju razriješi u skladu sa ustavnim i međunarodnim standardom zabrane diskriminacije”, istakli su iz HRA.
Oni su naveli da nije opravdano da samo sudije, državni tužioci i sudije Ustavnih sudova moraju da prekinu svoje profesionalne karijere onda kada pripadnici svih drugih profesija ne moraju.
Kako su istakli, posebno je neopravdano da žene u tim profesijama moraju da obustave karijere prije muškaraca.
Iz HRA su dodali da je nejasno zašto Ustavni sud odbija da to, kako su rekli, vrlo važno pitanje stavi na dnevni red već 17 mjeseci.
“Svi kojima su funkcije prestale imaju pravo da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava jer Ustavni sud ne obezbjeđuje djelotvornu zaštitu od diskriminacije”, rekli su iz HRA.
Oni su kazali da je TS, sudeći po objavama iz medija, donio rješenje o bivšem Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću koje, u upravnom postupku, nije bilo konačno.
“Ako je to tačno, smatramo da je TS trebalo da prekine postupak dok se na potpun način ne utvrdi činjenično stanje”, rekli su iz HRA.
Oni su kazali da Sudski i Tužilački savjet ne bi trebalo da odlučuju ako prethodna pitanja nijesu konačno riješena u upravnom postupku, odnosno sudskom sporu.
“Takvu obavezu urgentno treba propisati zakonom, kao i hitnost odlučivanja u upravnom sporu protiv odluka Sudskog i Tužilačkog savjeta”, rekli su iz HRA.
Iz HRA su podsjetili da je TS u četvrtak većinom glasova izabrao tužiteljku Danku Ivanović Đerić za disciplinsku tužiteljku.
Kako su naveli, ona je vodila izviđaj u predmetu poznatom kao „Zlatarska ulica“ u kojem su Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava jednoglasno utvrdili da nije sprovedena djelotvorna istraga.
“Ustavni i Evropski sud su utvrdili i da je država prekršila procesni aspekt zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u odnosu na policijsko zlostavljanje Momčila Baranina i Branimira Vukčevića 2015. godine”, dodali su iz HRA.
Oni su kazali da članovi TS nijesu bili dužni da tu činjenicu uzmu u obzir jer Zakon o Državnom tužilaštvu i prateći propisi ne zahtijevaju da se, prilikom ocjene rada, uzimaju u obzir presude Ustavnog i Evropskog suda.
Iz HRA su kazali da se odavno zalažu da se propisi izmijene i u toj oblasti.
Bonus video:
