Ukrajinac Rizvan Babajev (51) traži da mu se omogući sloboda kretanja u Crnoj Gori do donošenja odluke po njegovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu, saopštio je Vijestima njegov pravni zastupnik, advokat Ibrahim Smailović.
Član ukrajinske radikalne organizacije “Desni sektor”, u Crnoj Gori mjesecima vodi pravnu bitku kako da dobije azil i po svaku cijenu izbjegne izručenje Moskvi.
On se od oktobra prošle godine nalazi u Prihvatilištu za strance u Spužu, na osnovu Zakona o strancima, gdje čeka odluku crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova da mu zbog “političkog progona Ruske Federacije” dozvoli azil u Crnoj Gori.
Babaev je po potjernici Rusije, koja ga traži zbog šverca “strateški važnih resursa”, uhapšen krajem januara prošle godine zbog čega je pola godine proveo u ekstradicionom spuškom pritvoru, a potom je dva i po mjeseca bio na slobodi sa obavezom sedmičnog javljanja policiji.
Krajem septembra, tadašnji rukovodilac Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Sergej Sekulović, donio je rješenje da se Ukrajinac izruči Rusiji, a da bi stopirao izvršnu odluku, Ukrajinac je odlučio da povuče novi pravni potez - 11. oktobra 2021. godine pred inspektorom za strance izrazio je želju za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori - azila, a to je uradio u prisustvu njegovih advokata iz Ukrajine.
Zabilješka sa zahtjevom Babaeva sačinjena je dva dana kasnije, kada se on već nalazio u Prihvatilištu za strance, gdje već boravi više od četiri mjeseca i traži da mu se dozvoli da odluku MUP-a o azilu, pod kontrolisanim uslovima i nadzorom, čeka u iznajmljenom stanu u Budvi.
Punomoćnik Babaeva, advokat Ibrahim Smailović, kazao je “Vijestima” da u ovom slučaju nijesu ispunjeni uslovi propisani odredbama Zakona o strancima na koje se pozvao nadležni organ, prilikom određivanja smještaja Babaeva u Prihvatilište za strance, radi ograničenja njegove slobode kretanja.
”Babaev posjeduje ispravu o identitetu, kao i važeću putnu ispravu. Imajući u vidu da Babaev u Crnoj Gori ne boravi nezakonito, te zato i ne postoje ni uslovi za primjenu izuzetaka od povratka, na šta se, takođe, pozvao nadležni organ u rješenju u smještaju. Taj stav se potvrđuje i odlukom Upravnog suda, kojom je, međutim, potvrđeno rješenje o smještanju Babaeva u Prihvatilište za strance. Protiv odluke Upravnog suda podnesen je zahtjev za njeno ispitivanje Vrhovnom sudu Crne Gore”, kazao je Smailović.
Punomoćnik je istakao da se Babaevu tokom dugog boravka u Prihvatilištu za strance, dramatično pogoršalo i zdravstveno stanje...
”Naročito mu je povećan procenat šećera u krvi, koji dostiže i do 16-17 jedinica, te to sve može imati izuzetno teške posljedice za njegovo zdravlje, zbog čega sam se obratio svim relevantnim institucijama - kako domaćim tako i međunarodnim (MUP-u, Ombudsmanu, UNHCR-u). Prije svega Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje je nadležno za ovu pravnu stvar, da još jednom preispita opravdanost i osnovanost boravka Babaeva u Prihvatilištu za strance, sa predlogom da se navedena mjera zamijeni blažim mjerama iz člana 126 Zakona o strancima, koje su ranije bile izrečene Babaevu, a koje je u svemu poštovao. Time bi se stvorili uslovi da se poboljša njehovo zdravstveno stanje, a istom bi, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, bila omogućena sloboda kretanja u Crnoj Gori, do donošenja odluke po njegovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu”, saopštio je advokat.
Smailović tvrdi da bi zanemarivanjem činjenice o pogoršanom zdravstvenom stanju, Babevu bila povrijeđena prava i načela Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
”Njima je garantovano pravo na život svakog lica, te pravo na slobodu i bezbjednost, što podrazumijeva dužnost nadležnih organa da u svakom konkretnom slučaju vode računa o svim okolnostima, koje mogu štetno uticati na život lica, odnosno, da vode računa da se teža mjera ograničenja slobode zamijeni blažom u svakom konkretnom slučaju u kome se procijeni da se blažom mjerom može postići ista svrha zbog koje je bila određena teža mjera, što je već od ranije ustanovljena praksa Evropskog suda za ljudska prava izražena u njegovim brojnim odlukama”, naglasio je Smailović.
Advokat je nadležnim dostavio i dokaze - laboratorijske nalaze o stanju Babaeva, na osnovu kojih su se, po mišljenju zastupnika, stekli uslovi za preispitanje odluke o njegovom daljem zadržavanju u Prihvatilištu.
Ukrajinac tokom dostavljanja zahtjeva za azil naveo je da je zahtjev Rusije za njegovo izručenje, odnosno, obnavljanje krivičnog postupka u Moskvi protiv njega “politički aktivizam u Ukrajini”. On je u septembru 2020. godine, kako je potvrdio u zahtjevu, postao član političke organizacije “Desni sektor” koja je, po stavu Rusije, nelegalna i teroristička organizacija.
Njegov pravni tim je naveo da je “zahtjev Rusije - primjer političkog progona građanina Ukrajine zbog stavova i uvjerenja, građanske pozicije i odbijanja da priznaju zahtjeve predstavnika vlasti Ruske Federacije”.
Krivični predmet u Moskvi pokrenula je Centralna energetska carina protiv grupe krajem 2014. godine, a dvije godine kasnije, u dopunjenim predmetima tamošnjeg tužilaštva pojavljuje se i ime Rizvana Babajeva, zbog šverca “strateški važnih resursa”, ali prema tvrdnjama advokata, samo u dijelu izjave jedne od optuženih članova grupe.
Početkom decembra 2016. godine proglašena je federalna potraga za Babajevim, nakon čega je on 20. aprila 2017. dobio ukrajinsko državljanstvo, a u ljeto 2019. godine, u policijskoj stanici Smolensk, raspisana je međunarodna potjernica za njim, po kojoj je prošle godine uhapšen u Crnoj Gori.
Babaev je dobitnik brojnih odlikovanja i zahvalnica za doprinos ukrajinskom narodu i Vojsci Ukrajine.
Ambasada Ukrajine: Slučaj ima znake političkog progona
Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori od prvog dana pritvora Rizvana Babaeva upoznata je sa slučajem, zbog čega mu pruža pomoć u zaštiti njegovih prava i sloboda, a posebno nakon najnovije eskalacije sukoba između dvije zemlje.
Ambasada Ukrajine navela je u odgovoru “Vijestima” da su u više navrata upućivali dopise nadležnim u Crnoj Gori u vezi slučaja Babev, ali da crnogorske vlasti nijesu uzele u obzir argumente “u vezi sa prisustvom znakova političkog progona Babaeva od strane Rusije i donijele odluku da ga izruče Moskvi”.
”Ambasada smatra da slučaj Babaeva ima znake političkog progona, jer je on aktivno učestvovao u javnom i političkom životu naše zemlje, pomagao ukrajinsku vojsku i Nacionalnu gardu Ukrajine, učestvovao u volonterskim događajima i projektima. Izručenje državljanina Ukrajine - Rusiji, kao zemlji u stanju vojnog sukoba sa Ukrajinom, može rezultirati kršenjem njegovih prava, posebno zagarantovanih članovima 3, 5, 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. Pitanje azila je u isključivoj nadležnosti crnogorske strane. Tokom naših kontakata sa crnogorskim kolegama, trudimo se da im prenesemo naš stav da rat između Ukrajine i Rusije, i još više aktuelna opasnost od vojne agresije od strane Rusije, mogu negativno uticati na svakog politički aktivnog građanina Ukrajine, koji se nađe u zatvoru u Rusiji. Babaev nije izuzetak, što daje dodatni osnov za odobravanje njegovog zahtjeva za status izbjeglice”, piše u odgovoru konzula Ambasade Ukrajine Mihaila Shmatova.
Ambasada Ukrajine upoznata je i sa pogoršanjem zdravlja Ukrajinca, zbog čega su se obraćali institucijama u Crnoj Gori tražeći ublažavanje mjera - kućni pritvor ili puštanje uz kauciju.
”On nikada nije prekršio zakonske odredbe Crne Gore, nije napustio Crnu Goru tri mjeseca dok je bio na slobodi nakon ekstradicionog hapšenja i prije ponovnog hapšenja. Nadamo se da će naši argumenti biti uzeti u obzir, kao što je učinjeno u slučaju Telmana Ismailova, kome je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo azil uprkos prijetnjama Rusije. Uvjereni smo da bi život Babajeva bio ništa manje ugrožen od života Ismailova u slučaju njegovog izručenja Rusiji”, naveo je konzul Shmatov.
Bonus video:
