Sve do danas, 29 godina od zločina u Šrtpcima još uvijek nije razjašnjeno šta se tačno dogodilo tog 27. februara 1993. godine, pod kojim okolnostima se desilo, i ko je sve znao za mogućnost da će zločin biti počinjen”, kazao je predstavnik porodica porodica otetih i stradalih iz voza u Srpcima Demir Ličina.
On je to kazao danas na obilježavanju godišnjice, pored spomen obilježja nastradalima, u ulici Lenke Jurišević u Bijelom Polju.
Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd–Bar, u stanici Štrpci u opštini Rudo (Bosna i Hercegovina), pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (opština Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.
Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju.
Zbog toga što skoro tri decenije, osim postavljanja spomen obilježja, malo, ili skoro ništa urađeno, predstavnici porodica žrtava pokrenuli su inicijativu za izglasavanje Rezolucije o zločinu u Štrpcima, za šta imaju pozitivne signale iz dva poslanička kluba.
“Neposredno prije obilježavanja godišnjice zločina predstavnici porodica žrtava su obaviješteni da su poslanički klubovi Socijaldemokratske partije socijalista (SDP) i Koalicije “Crno na bijelo” podržali rezoluciju o zločinu u Štrpcima, i da se nadaju da će u narednim danima to učiniti i ostali poslanički klubovi”, kazao je Ličina.
Rezolucija, objasnio je on, obuhvata sve one zahtjeve koje su svih ovih decenija koje smo upućivali na razne adrese.
“A to su: traganje i osuda za učesnike i nalogodavce ovog zločina, potraga za posmrtnim ostacima žrtava, čuvanje sjećanje na zločine, materijalna potpora porodicama žrtava, kako bi izašle iz stanja društvene i socijalne izolacije, u koju su dovedene činom zločina, nalaženje pravnog mehanizma za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama, kao i moralnu obavezu države Crne Gore prema porodicama žrtava, jer je u svemu ovom reagovala sa zakašnjem, iako nije odgovorna za ovaj zločin, ali je svakako odgovorna za svoje građane, bez obzira kako se oni zvali”, poručio je Ličina.
Ličina je naglasio da se o Štrpcima govori samo na dan obilježavanja godišnjice, što posebno boli članove porodica i rodbinu otetih.
Kada su u pitanju direktni počinioci, podsjetio je on, za sve ove godine jedan je osuđen a jedan koji je priznao krivicu, što je za porodice neprihvatljivo.
“Sudski procesi se razvlače a mi čak nismo ni informisani od strane pravosudnih organa šta se ternutno dešava u tim procesima. Kada je u pitanju potraga za posmrtnim ostacima ubijenih, situacija nije ništa bolja. Do sada su pronađeni ostaci četiri nastradala, a gora je činjenica to da će se, bojim se na tome Ii završiti”, kazao je Ličina, dodajući da je za svih ovih 29 godina osam porodica dobilo ukupno 17 hiljada eura pomoći od države Crne Gore, u prosjeku po dvije hiljade eura.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća Ejup Nurković je kazao da to vijeće podržava inicijativu za izglasavanje rezolucije o Štrpcima.
“Kao i do sada bićemo uz porodice kako bi riješili svoj problem i dostigli dugo čekanu pravdu”, kazao je Nurković.
Predstavnici Inicijative mladih za ljudska prava pozvali su crnogorsko tužilaštvo da otvori nanovo slučaj ratnog zločina u Štrpcima i ostvari saradnju sa tužilaštvima u Srbiji i Bosni i Hercegovini kako bi se saznala puna istina o stradanju nestalih.
Pored predstavnika porodica, političkog i javnog života, nekoliko učesnika su na sebi nosili bedževe i transparente “No war”, u znak podrške Ukrajini.
Bonus video:
