U Crnoj Gori nema novih projekata ni ideja o energetskoj efikasnosti, a vrlo malo se govori i o nastavku započetih, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) i nekadašnja ministarka ekonomije, Dragica Sekulić.
Sekulić je, agenciji MINA povodom 5. marta, Svjetskog dana energetske efikasnosti, kazala da treba angažovati sve koji su stručni u toj oblasti, kako bi se navedeni problemi riješili.
Crna Gora je, kako je kazala, godinama bila naujspješnjia članica Energetske zajednice i predvodnica u dijelu usaglašavanja zakonodavstva u toj oblasti u odnosu na ostale države članice.
„Istovremeno, u Crnoj Gori smo imali velike projekte za rekonstrukciju javnih zgrada - za samo nekoliko godina rekonstruisano je blizu 70 objekata, poput škola, bolnica, domova zdravlja i učeničkih domova, u šta je uloženo preko 50 miliona eura“, rekla je Sekulić.
Prema riječima Sekulić, ti projekti su međunarodnim finansijskim institucijama, kao što su Svjetska banka i Njemačka razvojna banka KfW, služili za primjer i često su ih u istom obliku kasnije započinjali u drugim državama regiona.
Sekulić, koja je članica Zelene poslaničke grupe u crnogorskoj Skupštini, je podsjetila i na projekte direktno namijenjene građanima, poput beskamatnih kredita za ugradnju grijanja na biomasu i rekonstrukciju objekta stanovanja.
„Ono što ja vidim kao problem je što nema novih projekata, nema novih ideja, a vrlo malo se govori i o nastavku prethodno započetih“, rekla je Sekulić.
Ona je kazala da je zadnje usaglašavanje Zakona o efikasnom korištenju energije sprovedeno aprila 2019, dodajući da je zadnji Akcioni plan energetske efikasnosti donijet juna te godine.
Kako je navela, zadnji Pravilnik je donijet juna 2020, dok je zadnji ugovor o implementaciji mjera energetske efikasnosti na javnim zgradama potpisan prije dvije godine.
„Rješenje je veoma jednostavno - treba angažovati sve koji su stručni u ovoj oblasti, zasukati rukave i raditi“, poručila je Sekulić.
Ona je podsjetila da je, na posljednjem sastanku Ministarskog vijeća Energetske zajednice, usvojeno pet pravnih akata koji čine paket Evropske unije „Čista energija za sve Evropljane“, sa kojim vlade moraju da usklade domaće zakonodavstvo.
Taj paket, kako je pojasnila, pokriva energetsku efikasnost, obnovljive izvore, upravljanje, ustrojstvo tržišta električne energije i pravila za sigurnost snabdijevanja električnom energijom.
„Ciljevi za obnovljive izvore, energetsku efikasnost i smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte za 2030. biće usvojeni na sledećem sastanku ministara ove godine, nakon što Evropska komisija dovrši studiju o mogućim ciljevima za naše zemlje“, rekla je Sekulić.
Ona je kazala da nova Direktiva o energetskoj efikasnosti donosi jače mjere za obnovu zgrada i uštedu na strani potrošnje po sektorima, kao i propise o mjerenju i naplati potrošnje toplotne energije, i to posebno za zgrade s više stanova i za više namena.
Ugovorne strane, kako je navela, treba da svake godine renoviraju barem tri odsto ukupne površine zgrada većih od 250 kvadratnih metara u vlasništvu centralne vlade i onih koje ona koristi.
Prema riječima Sekulić, među obavezama je i godišnja ušteda energije od barem 0,8 odsto u potrošnji po sektorima, poput zgradarstva, industrije i saobraćaja.
„Očekuje se da primjena direktive postane obavezna za Crnu Goru od 2024. godine, što znači da je pred nama ogroman posao za usaglašavanje primarne i sekundarne legislative sa novim obavezama“, kazala je Sekulić.
Osim toga, kako je kazala, biće potreban i novi finansijski paket kako bi se ispunile obaveze po pitanju rekonstrukcije zgrada.
Sekulić je, na pitanje na kom nivou je energetska efikasnost u Crnoj Gori, pojasnila da energetska efikasnost ima jasna upustva i formule za izračunavanje i mjeri se potrošnjom finalne energije u odnosu na bruto domaći proizvod.
„Četvrti akcioni plan energetske efikasnosti za period od 2019. do prošle godine je donijet juna 2019. i prema njemu će se u junu ove godine raditi analiza i jasan proračun“, rekla je Sekulić.
Kako je navela, činjenica je da se u oblasti građevinarstva značajno popravila slika, prevashodno korištenjem novih materijala koji su prisutni na tržištu.
„Čini mi se da su i građani postali svjesniji čime i kako mogu doprinijeti da njihovi računi budu niži, što korišćenjem novih tehnologija što odgovornim ponašanjem“, kazala je Sekulić.
Ona je ocijenila i da je privreda mnogo toga uradila kako joj energija ne bi predstavljala toliko veliku ulaznu stavku u proizvodnom procesu.
Prema riječima Sekulić, ostaje sektor saobraćaja u kojem vidi značajan prostor za unaprjeđenje i gdje joj se čini da je najmanje urađeno do sad.
„Možda je baš to sektor u kojem treba inicirati nove projekte, posebno imajući u vidu cijene energenata i očekivanja u narednom periodu“, rekla je Sekulić.
Ona je poručila da treba sačekati konkretne rezultate izvještaja, pa da onda govoriti gdje je najbolje usmjeriti projekte u narednom periodu.
Sekulić je iznijela sud da se o energetskoj efikasnosti nedovoljno govorilo u mandatu poslednje Vlade, kao da je ta tema stavljena van svih planova i prioriteta.
„Već sam rekla da imamo veoma usporen proces donošenja novih rješenja, a i dosta slabu promociju postojećih projekata“, rekla je Sekulić.
Ona je navela da se nada da će se, kroz formiranje nove Vlade i reorganizaciju ministarstava, ova tema staviti u fokus, prevashodno iz razloga pristupanja EU i dobrobiti građana Crne Gore.
Sekulić je iskazala zadovoljstvo što je članica Zelene poslaničke grupe u Skupštini Crne Gore.
„Imajući u vidu sve ono što nas očekuje u ovoj oblasti, čini mi se da znanje mojih kolega i mene može itekako doprinijeti unaprjeđenju ove oblasti. Sa nama su i kolege iz GIZ-a i nevladinog sektora, tako da sam sigurna da će ta sinergija donijeti samo dobro“, smatra Sekulić.
Ona je podsjetila da je, do ovog saziva Skupštine, redovna godišnja praksa bila da poslanici odlaze u Sekretarijat Energetske zajednice gdje bi, kroz radionice i sastanke, razmjenjivali iskustva sa kolegama iz EU unije i zemalja koje pripadaju Energetskoj zajednici.
Kroz taj proces, poslanici su bili uključeni u savremene trendove u oblasti energetske efikasnosti.
„Međutim, usljed pandemije aktivnosti su dosta usporene i nadam se da će ta saradnja biti aktivnija u narednom periodu, posebno imajući u vidu obaveze koje nas u ovoj oblasti očekuju“, poručila je Sekulić.
Bonus video:
