Zapadni Balkan danas je politički najnestabilnija i ekonomski najnerazvijenija regija u Europi.
Upravo to je jedan od razloga zašto države nastale raspadom Jugoslavije, opterećene brojnim unutrašnjim i spoljnim problemima, posljednjih trideset godina ne predstavljaju važan faktor u međunarodnim odnosima.
Političke predstavnike tih zemalja, u najuticajnijim svjetskim prijestonicama, već trideset godina češće dočekuju kao “troublemakere” nego kao pouzdane partnere.
Naše države, nažalost, uglavnom predstavljaju tek objekat međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa, dok je Jugoslavija, kroz cijelo vrijeme svog postojanja, uprkos vrlo složenim okolnostima, uvijek bila subjekat svjetskih događanja.
Ipak, u svim bivišim republikama, a danas državama, postoje revizionističke grupe koje žele na svoj način predstaviti značaj i rezultate jugoslovenske diplomatije. Žele marginalizovati njene domete valjda da bi, i sadašnji rezultati, makar nekome, dobro zazvučali.
U trećoj epizodi serijala pokušali smo da osvijetlimo ovaj dio naše istorije i da damo odgovore na neka važna i zanimljiva pitanja:
Kako je Jugoslavija uspijevala balansirati između svjetskih supersila i ujedno zadržati nezavisnost i integritet u blokovski podijeljenom svijetu? Kakva je bila uloga Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih?
Kako se na listi svjetskih državnika kotirao predsjednik Jugoslavije, Josip Broz Tito?
Kako je Jugoslavija uspijevala biti važan faktor u međunarodnim odnosima?
