Žene u Crnoj Gori su, naročito na društvenim mrežama, sve više izložene mizoginiji i seksizmu, ali i posebnoj vrsti orkestriranih kampanja blaćenja, ponižavanja i diskreditacije, upozorili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena.
Iz te nevladine organizacije su naveli da, umjesto prigodne čestitke za praznik, skreću pažnju na rastući problem nasilja nad ženama, naročito nad onima koje aktivnije učestvuju u politici.
Oni su pozvali nadležne institucije na odlučnu akciju kojom bi se ovaj problem stavio pod kontrolu.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da su žene u Crnoj Gori, koje su uspjele da prevaziđu prepreke neprijateljskog političkog i ekonomskog okruženja i zadatih društvenih uloga i iskorače u javno i političko, danas suočene sa političkim nasiljem.
„Koje, ni u približnoj mjeri, ne pogađa njihove muške kolege“, dodala je Kovačević.
Prema njenim riječima, kulminacijom nasilja u javnom diskursu u prethodnih par godina posebno su pogođene žene, političarke, novinarke, aktivistkinje.
One su, kako je navela Kovačević, izložene nasilju koje nije motivisano samo političkim razlikama, već čiji je cilj da ih degradiraju kao žene i isključe iz učešća u političkom i javnom životu.
„U javnoj sferi, a naročito na društvenim mrežama, žene su sve više izložene mizoginiji i seksizmu, ali i posebnoj vrsti orkestriranih kampanja defamacije, ponižavanja i diskreditacije“, kazala je Kovačević.
Ona je rekla da je, samo u prethodnoj godini, CDT zabilježio više desetina kampanja na društvenim medijima čiji je cilj bio da omalovaže, ućutkaju i zastraše političarke i žene koje su se uopšte usudile da učestvuju u javnom životu.
„Njihova aktivistička potreba je kontinuirano izlagana podsmijehu i osudi za „miješanje u sve“. Njihova predanost i gorljivost u odbrani svojih stavova diskreditovani su kao iracionalnost i histerija. Vrijednost njihove žustre argumentacije je umanjivana mizoginim lekcijama o lijepom ponašanju“, navela je Kovačević.
Kako je kazala, njihova uvjerenja su označavana raznim sinonimima za ludilo i etiketama koje nijesu dobijale njihove muške kolege, a njihove godine, frizure, odjevne kombinacije i fizički izgled bili su predmet najvulgarnijih seksističkih napada – u riječi ili karikaturi.
„Dopustili smo kao društvo da anonimna ekstremizovana gomila odlučuje koga će isključiti iz javnog života. A njihova meta češće od drugih bile su žene“, upozorila je Kovačević.
Prema njenim riječima, to stanje kompromituje temeljne principe demokratije, jer ženama uskraćuje pravo da na ravnopravnim osnovama i slobodno učestvuju u političkom i javnom životu.
„Zbog toga pozivamo političke lidere i nosioce javnih funkcija da zauzmu čvrst stav protiv mizoginih napada usmjerenih na žene“, kazala je Kovačević.
Iz CDT- su pozvali i tužilaštvo da konačno preduzme odlučne korake na suzbijanju diskriminacije, mržnje i netrpeljivosti motivisane rodnim predrasudama, a institucije nadležne za regulaciju medija da dosljedno i strogo sankcionišu svako ispoljavanje nasilja i diskriminacije nad ženama u medijima.
Oni su pozvali i poslanike i poslanice da u predstojećoj izbornoj reformi posebnu pažnju posvete regulaciji seksističkog jezika i govora mržnje u kampanjama i zaštite žene kandidatkinje od nejednakosti i zastrašivanja u izbornom procesu.
„Pozivamo organe javne vlasti da usvoje nove ili revidiraju postojeće etičke kodekse kako bi se dosljedno sankcionisali govor mržnje i mizogini istupi nosilaca javnih ovlašćenja, javnih funkcionera i državnih i lokalnih službenika i namještenika“, poručili su iz CDT-a.
Bonus video:
