Crnogorski zdravstveni sistem pružio je maksimum u borbi protiv COVID-a 19, ocijenila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović i dodala da treba biti oprezan sa predviđanjima kad će biti kraj pandemije, jer se može desiti da broj novooboljelih ponovo raste.
U Crnoj Gori prvi slučaj koronavirusa registrovan je 18. marta 2020. godine, a od tada je od Kovid-a 19 oboljelo 231.719 osoba, a preminulo 2.695.
„Prošle su dvije godine od početka pandemije koronavirusa, ali još ne možemo da budemo sigurni i kažemo da je kraj jer nas je korona više puta do sada iznenadila“, rekla je Borovinić Bojović agenciji MINA.
Ona je navela da se može očekivati da dođe do značajnog slabljenja potencijala virusa.
"Što se tiče Crne Gore, u ovom trenutku imamo rezultate epidemiološkog ispitivanja koji su bolji od mnogih zemalja u regionu i Evropi. Na dnevnom nivou bilježimo manji broj novooboljelih nego što je to slučaj u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj“, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je poručila da sa velikim oprezom treba davati izjave o kraju pandemije, jer može da se desi neki novi talas, odnosno soj koji bi opet doveo do porasta broja novooboljelih od Kovid-a 19.
„Očekujemo da će sojevi koji se budu pojavljivali biti manje mutageni od onih prethodnih, i da neće doći do pojave teških kliničkih slika kakve smo mogli da vidimo kada je u pitanju delta, alfa soj koronavirusa“, rekla je Borovinić.
Na pitanje da li kraj pandemije znači da će koronavirus biti iskorijenjen, ili će poprimiti endemski oblik, ona je odgovorila da će on ostati u humanoj populaciji, odnosno u cirkulaciji.
„Dešavaće se talasi manji ili veći, ali se ne očekuje onako razoran efekat virusa kakav smo imali u trenutku pojave pandemije. U tom smislu će i vakcinacija vremenom biti prilagođena takvom kretanju virusa“, dodala je Borovinić Bojović.
Ona je kazala da je crnogorski zdravstveni sistem pokazao posvećenost tokom Kovid pandemije, navodeći da su bili prinuđeni da u hodu rade, saznaju, prevazilaze sve probleme i poteškoće.
„Postojale su neke prepreke i poteškoće u sistemu koje su zadesile čak i mnogo opremljenije i savremenije sisteme nego što je naš. Ali, mi smo se sa tim apsolutno dobro nosili“, dodala je Borovinić Bojović.
Ona smatra da je tokom pandemije najveći problem svih zdravstvenih sistema bio nedostatak medicinskog kadra.
„Mi smo, kao i sve druge zemlje u svijetu, bili prinuđeni da radimo sa kadrovskim kapacitetima sa kojima raspolažemo. Upravo u tom smislu, mislim da je zdravstveni sistem pružio preko svojih maksimuma“, istakla je Borovinić Bojović.
Ona je navela da je veoma zadovoljna kako je resor na čijem je čelu donosio odluke i kako su radili.
„Na početku je bilo problematično zašto nema vakcina, a kasnije, za najkraće moguće vrijeme, bilo obezbijeđeno više nego dovoljno. Radili smo dnevno testiranje ogromnog broja ljudi, asimptomatskih, simptomatskih“, navela je Borovinić Bojović.
Ona je dodala da su dobili pohvale i sa viših zdravstvenih adresa o tome kakav je bio nadzor nad pandemijom u proteklom periodu.
„Nijesu falile vakcine, ni u jednom trenutku našem zdravstvenom sistemu nije falila nijedna bolnička postelja. Ni u jednom trenutku zdravstveni sistem, kada su u pitanju nekovid pacijenti, nije zaustavljen. Nijednog trenutka nije falio kiseonik“, navela je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, obezbijeđene su dodatne rezerve kiseonika, koje nijesu postojale.
„Da je moj život lično ili nekog mog najbližeg zavisio od mog angažmana, ja ne bih mogla više od ovoga pružiti. Čitavi tim ljudi danonoćno je radio sa mnom na istom zadatku“, rekla je Borovinić Bojović.
Ona je kazala da je jedan od njenih osnovnih zadataka, u kojem je mnogo doprinijela direktorica Kliničkog centra (KCCG) Ljiljana Radulović, bio da omoguće hroničnim pacijentima da se nesmetano liječe.
„Smatram da smo na tom polju dosta učinili, u smislu da se ne pravi zastoj u zdarvstvenom sistemu. 2020. godine KCCG je pola godine bio potpuno zatvoren za sve što nijesu kovid pacijenti i hitni slučajevi“, navela je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, to je napavilo ogromnu štetu, zastoje, liste čekanja.
„Na dva kolosijeka se radilo. Sa jedne strane, trebalo je smanjiti liste čekanja koje su napravljene, a sa druge svima kojima su u tom trenutku bili potrebni pregled, dijagnostika, terapjia, omogućiti im sve to“, rekla je Borovinić Bojović.
Ona je, odgovarajući na pitanje kada se u Crnoj Gori može očekivati ponovno ublažavanje mjera, kazala da se Crna Gora sada nalazi u fazi koja omogućava značajnu liberalizaciju mjera, ali da prate epidemiološke indikatore, kojima su uslovljene same mjere.
„U odnosu na epidemiološku situaciju, mjere će se nadalje korigovati“, navela je Borovinić Bojović i dodala da su one i sada prilično liberalizovane.
Na pitanje koliko je važno da imunizacija bude nastavljena, imajući u vidu da je bitan preduslov za prelazak pandemije u endemiju, Borovinić Bojović je odgovorila da je vakcinacija značajno doprinijela prevazilaženju problema kada je u pitanju koronavirus.
„Vakcinom smo onemogućavali pretjerano širenje virusa. U Crnoj Gori imamo preko 60 odsto populacije vakcinisane prvom dozom. Očekujemo da će se do kraja ove godine taj procenat povećati“, rekla je Borovinić Bojović.
Vakcinacija je, kako je kazala, dijelom zastala.
„Ne samo u Crnoj Gori, jednake takve brojke bilježimo praktično svuda u svijetu i Evropi“, dodala je Borovinić Bojović.
Ona je ukazala da su vakcine značajno uticale na smanjenje broja preminulih od posljedica Kovid-a 19.
„Ne možemo sa sigurnošću ni da kažemo koliki bi bio taj broj da nije bilo vakcina“, navela je Borovinić Bojović.
Bonus video:
