Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) pozvalo je nadležne institucije, ali i kompletnu zajednicu, da unaprijede kontrolno nadzorne aktivnosti kada su požari u pitanju, da se unaprijedi pristup problemu i da odgovorni građani pomognu u otkrivanju počinioca stvaranja požara, kao a i da se zabrani otkup i promet šumskih proizvoda i opožarene šumske građe na minimalni period od pet godine.
„Kod nas je, izgleda, teško pronaći dovoljno ljudi koji bi učestvovali u gašenju požara ali, izgleda, mnogo je lakše odraditi podmetanje požara. Na to se nadovezuje i problem opreme, sa kojom kuburi gotovo svaka vatrogasna jedinica u Crnoj Gori, a koje tek za volontere nema dovoljno“, stoji u saopštenju DMEN-a, povodom aktuelne situacije u vezi požara, od kojih je najizraženiji onaj u opštini Kolašin.
Kako su istakli nikšićki ekolozi, u „oči upada zvanični poziv vlasnicima imanja u više sela kolašinske opštine, koji žive van tih mjesta, da pomognu u gašenju požara“.
„U zemljama koje imaju efikasan odgovor na šumske požare, svi činioci su na terenu i svako radi svoj dio posla, počev od prevencije, detektovanja i brzog reagovanja na pojavu požara, kada se uključuju volonterske službe, vatrogasci, avioni za gašenje požara“, navodi se u saopštenju DMEN-a koje potpisuje Miodrag Karadžić.
Kako je naglasio, u Crnoj Gori fale i dobrovoljna vatrogasna društva, koja su se pokazala jako učinkovitim u zemljama koje godinama imaju integrisani sistem zaštite od požara.
„Kod nas, osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava koja bi pomagala ostalim činiocima sistema, tek je u nastajanju i malo je primjera vatrogasaca –volontera, koji su prošli određenu obuku kako bi mogli uspješno da učestvuju u gašenju požara. Čovjek je iz nemara, ali nažalost iz loše namjere, uzročnik 95 odsto požara u Crnoj Gori, ali izgleda i razlog neadekvatnog reagovanja, pa se štete od požara mjere u milionima eura, a štetu pričinjenu ekosistemu i prirodi nemoguće je izračunati“, stoji u saopštenju za javnost.
Prije pravovremenog reagovanja, poručuje Karadžić, važno je imati dobar sistem za javljanje, koji bi uključivao ljude na terenu, u prvom redu čuvare šuma. Šume u Crnoj Gori, u odnosu na probleme, smatra predsjednik DMEN-a, čuva mali broj ljudi, koji su uz to jako loše plaćeni za odgovoran i izazovan posao koji obavljaju.
„Sigurno je da sistem javljanja i upozoravanje na požare mora biti bolji i da ga treba unaprijediti. Zato, smatramo da bi i dušebrižnicima, koji se ovih dana bave zapošljavanjem u sektoru šumarstva, bilo pametnije da se pozabave problematikom na terenu, uzrocima i posljedicama izbijanja šumskih požara. Ukoliko imaju političku moć, mogli bi da se bave razvojem strategija koje bi stvorile efikasniji sistem i zaustavile stradanje šuma i cijele zemlje“, naveo je Karadžić.
Poručio je da svi treba da preduzmemo odgovornost za sadašnje stanje, kao i da je tragično posmatrati podmetnute požare u martu.
„Adekvatno reagovanje na šumske požare kroz integrisani sistem zaštite od požara podrazumijeva unaprijeđenu svijest, od građana koji bi se aktivno uključili do donosioca odluka. Dok ne budemo svjesni da su šume naše bogatsvo koje treba da ostavimo narednim generacijama, imaćemo problem i gubićemo u bici sa požarima“, zaključio je Karadžić.
Bonus video:
