Međunarodna nevladina organizacija Amnesti internešnal (AI) objavila je izvještaj o stanju ljudskih prava u 154 države svijeta, u kojem se ističe da je u Crnoj Gori i dalje prisutna nekažnjivost za zločine po međunarodnom pravu i napade na novinare.
Mizogini govor mržnje je u porastu, dok su etničke podjele i vjerska netolerancija produbljene, a Vlada nije uspjela da sprovede obećane reforme, naglasili su iz AI.
U izvještaju stoji da je "nestabilna multietnička" koaliciona vlada počela da se bavi problemima iz prošlosti, "poput političke kontrole policije, tužilaštva i pravosuđa i saučesništva u organizovanom kriminalu".
Pravo na istinu, pravdu i reparaciju
Iz Amnestija navode da je Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala novog vrhovnog državnog tužioca da revidira nepromijenjenu Strategiju za ratne zločine iz 2015. i usvoji mjere za okončanje nekažnjivosti.
"Otvorene su istrage u jednom predmetu, prenijetom iz Bosne i Hercegovine. Presuda je ostala na čekanju nakon što je Evropski sud za ljudska prava zaključio svoje razmatranje propusta Crne Gore da obezbijedi pravdu rodbini bošnjačkih izbjeglica koje je 1992. crnogorska policija prebacila snagama bosanskih Srba i koje su potom ubijene. Ministar pravde i ljudskih prava smijenjen je u junu zbog odbijanja da prihvati vladinu rezoluciju kojom se priznaje genocid u Srebrenici", stoji u izvještaju.
Tortura i drugi vidovi zlostavljanja
"Evropski sud je dodijelio po 7.500 eura Momčilu Baraninu i Branimiru Vukčeviću, utvrdivši da zlostavljanje od strane policije tokom protesta protiv vlade u oktobru 2015. nije efikasno istraženo. Međutim, Evropski sud je odbacio pritužbu Milorada Martinovića, jer je Crna Gora procesuirala dva policajca i odredila odštetu. Na snimku se moglo vidjeti kako Martinovića napada oko 20 neidentifikovanih policajaca. U julu su ponovo policajci kako maskirani i bez vidljivih identifikacija maltretiraju jednu osobu", dodaju iz IA.
Sloboda govora
Iz Amnestija su u izvještaju podsjetili da su policija i tužioci u aprilu prvi put učestvovali u radu Komisije za praćenje slučajeva nasilja nad novinarima. "Skupština je u decembru usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojima se pojačava zaštita novinara i medijskih radnika. Dvadeset pet novinara je prijavilo fizičke ili verbalne napade, uključujući prijetnje smrću."
Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja
IA navodi i da su u septembru 2021. "pristalice bivše vlade i druge osobe" pokušale da spriječe ustoličenje "novog poglavara Srpske pravoslavne crkve", a da je policija odgovorila suzavcem i gumenim mecima.
Rodno zasnovano nasilje
"U aprilu (prošle godine) nevladine organizacije pozvale su na donošenje zakona o seksualnom uznemiravanju nakon što je mizogini govor mržnje upućen ministarki zdravlja, političarkama i drugim ženama. Nastavljen je porast nasilja u porodici, koji se pripisuje pandemiji. Desilo se nekoliko krivičnih gonjenja, a kapacitet skloništa je ostao neadekvatan", dodaju iz IA.
Diskriminacija
U junu 2021, podsjećaju, Savjet Evrope je upozorio na rastuće etničke podjele.
"Crnogorci i Srbi su procesuirani zbog širenja međunacionalne mržnje. Albanci i Bošnjaci su tvrdili da su antikovid mjere zatvaranja kafića u Tuzima diskriminatorske. U novembru je bošnjačka aktivistkinja Sabina Talović povrijeđena u rasno motivisanom napadu. Oko 30 odsto Roma i Egipćana koji žive u Podgorici nije primilo socijalnu i ekonomsku pomoć u vezi sa kovidom. Opština Bijelo Polje nije uspjela obezbijediti adekvatan alternativni smještaj za 26 romskih porodica prije proširenja puta, već je ponudila neadekvatnu novčanu naknadu za preseljenje. Vlasti nisu uspjele da pomognu Romima i Egipćanima bez dokumenata koji su u opasnosti od apatridije."
LGBTI prava
Iz Amnestija podsjećaju i da su u martu 2021. dvije ženske osobe bile prve od pet parova koji su sklopile životno partnerstvo po novom zakonu. "U martu su nepoznati napadači napali transrodnu osobu iz LGBT Foruma Progres i teško je povrijedili", zaključuje se u izvještaju.
Gušenje nezavisnih i kritičkih glasova širom Evrope
U izvještaju se ističe da su u brojnim djelovima Evrope nezavisni i kritički glasovi ugušeni – dok su branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije, mediji i opozicioni lideri bili mete protivpravnog hapšenja i pritvaranja.
Vlasti u Poljskoj, Gruziji, Kirgistanu i Turskoj nastavile su, kako se ističe, sa narušavanjem nezavisnosti pravosuđa, slabeći važnu kontrolu izvršne vlasti.
U Rusiji, Bjelorusiji i nizu drugih zemalja vlasti su uvele razna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, upozorava AI.
Dodaje se i da su se novinari u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj suočili sa stotinama tužbi za klevetu, koje su često protiv njih podnosili političari, kao i da su Bugarska, Češka i Slovenija zadirali su u nezavisnost i pluralizam javnih radiodifuznih servisa.
"Turska je i dalje država u kojoj je pritvoren najveći broj novinara”, navedeno je u izvještaju o ljudskim pravima.
Bonus video:
