Nekažnjivost ratnih zločina i napada na novinare, mizogini govor mržnje, etničke podjele i vjerska netolerancija su produbljene, a Vlada nije uspjela da sprovede obećane reforme.
Tako u izvještaju za 2021/2022. Crnu Goru opisuje Međunarodna nevladina organicija Amnesti internešenal (Amnesty International - AI).
Ta organizacija godinama pravi izvještaj o ljudskim pravima u svijetu, a u posljednjem izvještaju tretiraju 154 države.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocjenjuje da izveštaj AI je, kao i uvijek, sažeto, precizno i korisno ogledalo prethodne godine.
”Vidjeli su da, nažalost, nije bilo rezultata koji bi suštinski pokazali razliku u korist novih vlasti u odnosu na prethodne. Jedino pozitivno što je istaknuto je smjena ministra koji je negirao genocid u Srebrenici i usvajanje izmjena Krivičnog zakonika za jaču zaštitu novinara”, ističe Gorjanc Prelević.
Prema njenim riječima, očekivalo se da se zaustavi politička kontrola nad policijom, sudstvom i tužilaštvom i sprega s organizovanim kriminalom i da to dovede i do napretka u istragama ratnih zločina i napada na novinare, prije svega ubistva Duška Jovanovića.
”Međutim, reforme u pravosuđu su stagnirale, pokazala se i tendencija nastavka političke kontrole, rezultata u istragama nije bilo, nije angažovan ni strani ekspert da pomogne u analizi istrage ubistva Jovanovića. Ostaje sada da se vidi kako će se pokazati novoizabrani glavni specijalni tužilac u odnosu na istrage sprega organizovanog kriminala i državnih funkcionera, ratnih zločina, napada na novinare. Posebno bi bila važna pozadina sveg tog kriminala, otkrivanje nalogodavaca koji su ovdje uvijek izbjegavali pravdu”, poručuje Gorjanc Prelević u izjavi za “Vijesti”.
Smatra da je vrlo je važno i to što je AI naglasila zabrinjavajući trend podjela po etničkoj i vjerskoj liniji, i posebno na jačanje govora mržnje prema ženama. Važno je i to, kaže ona, što je AI istakla početak primjene Zakona o istopolnim zajednicama u praksi.
”Uočeno je da na svjetskom nivou, kao i u Crnoj Gori, nisu uvijek vlasti krive za gušenje prostora za dijalog i kritiku, već i nevladini akteri, tzv. obični ljudi. Ipak, političari na vlasti su morali da svojim primerom potenciraju dobru tradiciju argumentovane i dostojanstvene debate u Crnoj Gori, ali većina to nisu radili i to na svim nivoima vlasti. Sva ta zvanična netrpeljivost se prelila u nezvanične udarce najniže vrste na društvenim mrežama posebno prema političarkama i drugim ženama u javnom životu. Dugoročno posmatrano, odvraćanje pristojnih ljudi, posebno žena, od učešća u javnoj debati može da ima vrlo štetne posljedice i za ljudska prava i napredak države i IA to prepoznaje”, zaključuje Gorjanc Prelević.
Dodaje da, osim kritike stanja u Crnoj Gori, korisno je istaknuti i to da se već dugo od suda u Strazburu čeka presuda u predmetu deportacije bosansko-hercegovačih izbjeglica zbog nedjelotvorne istrage i krivičnog gonjenja, kao i “da se taj sud zadovoljio samo isplatom odštete Miju Martinoviću i kažnjavanjem dvojice policajaca, iako se na snimku vidjelo da ih je u torturi učestvovalo mnogo više, pa takva presuda nije ni mogla da spriječi da policajci i dalje postupaju maskirani i bez oznaka koje bi omogućile njihovu identifikaciju”.
Povezani članci
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović u izjavi za “Vijesti” ističe da nalazi iz izvještaja AI “precizno skeniraju ključne izazove sa kojima se Crna Gora suočava u oblasti ljudskih prava”.
”U prethodnih godinu dana, ljudska prava su bila van fokusa vlasti, a ni proces spajanja resora pravde i ljudskih i manjinskih prava nije urađen na osmišljen način, pa je to dodatno usporilo potencijalni napredak u poštovanju ljudskih prava, suočavanju sa prošlošću i uopšte kreiranju preduslova za ravnopravno i uključivo društvo. Faktički, mi smo imamo period stagnacije, a u nekim oblastima i pogoršanja poput eskalacije rodnog nasilja i femicida usljed neučinkovitosti institucija i zanemarene prevencije”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, oštrina polarizacije po etničkoj i religijskoj osnovi i radikalizacija društva ozbiljno narušavaju multietnički sklad, a “takav kontekst ni najmanje nije podsticajan za razvoj kulture ljudskih prava”.
”Posebno je zabrinjavajuće što taj kontekst svojim postupanjem oblikuju i toksičnim sadržajem pune političari uključujući i one koji su na pozicijama vlasti a bez svijesti o odgovornosti za izgovorene riječi ili preduzete akcije koje ostavljaju dalekosežne posljedice, hraneći podjele u društvu, promovišući govor mržnje i netrpeljivost prema drugom i drugačijem”, poručuje Đukanović.
Zaključuje i da je opasan, takođe, i rastući trend klerikalizacije društva koji “nameće autoritarni, tradicionalistički sistem vrijednosti i patrijarhat sa intencijom da uđe u sve pore društva, prije svega obrazovanje, a što može biti dodatno opterećenje za održivost ljudskih prava u budućnosti”.
Iz AI ukazuju da su policija i tužioci u aprilu prvi put učestvovali u radu Komisije za praćenje slučajeva nasilja nad novinarima: “Skupština je u decembru usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojima se pojačava zaštita novinara i medijskih radnika. Dvadeset pet novinara je prijavilo fizičke ili verbalne napade, uključujući prijetnje smrću”.
Podsjećaju i na to da je Evropski sud za ljudska prava dosudio po 7.500 eura Momčilu Baraninu i Branimiru Vukčeviću zbog toga što, kako su naveli, policijska tortura tokom protesta protiv Vlade u oktobru 2015. nije efikasno istražena.
Navode i slučaj Milorada Martinovića i da je Evropski sud odbacio pritužbu jer je Crna Gora procesuirala dva policajca i odredila odštetu.
”Na snimku se moglo vidjeti kako Martinovića napada oko 20 neidentifikovanih policajaca. U julu su ponovo policajci kako maskirani i bez vidljivih identifikacija maltretiraju jednu osobu”, dodaju iz AI.
Kad je u pitanju sloboda vjeroispovijesti, AI navodi da su u septembru 2021. “pristalice bivše vlade i druge osobe” pokušale da spriječe ustoličenje “novog poglavara Srpske pravoslavne crkve”, a da je policija odgovorila suzavcem i gumenim mecima.
Kad je u pitanju diskriminacija, AI podsjeća da je Savjet Evrope u junu 2021. upozorio na rastuće etničke podjele.
”Crnogorci i Srbi su procesuirani zbog širenja međunacionalne mržnje. Albanci i Bošnjaci su tvrdili da su antikovid mjere zatvaranja kafića u Tuzima diskriminatorske. U novembru je bošnjačka aktivistkinja Sabina Talović povrijeđena u rasno motivisanom napadu. Oko 30 odsto Roma i Egipćana koji žive u Podgorici nije primilo socijalnu i ekonomsku pomoć u vezi sa kovidom. Opština Bijelo Polje nije uspjela obezbijediti adekvatan alternativni smještaj za 26 romskih porodica prije proširenja puta, već je ponudila neadekvatnu novčanu naknadu za preseljenje...”, navode iz AI.
U izvještaju se ističe da su u brojnim djelovima Evrope nezavisni i kritički glasovi ugušeni – dok su branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije, mediji i opozicioni lideri bili mete protivpravnog hapšenja i pritvaranja.
Bonus video:
