Majka dječaka kojem je ljekar u podgoričkom Domu zdravlja u ponedjeljak, zbog nestanka struje, terapiju propisao ručno, a ne elektronski, tvrdi da u Montefarmovoj apoteci na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog nije mogla da realizuje recept, već je lijek - antibiotik, platila.
Iz “Montefarma” su “Vijestima” kazali da je to moguće, pored ostalog, ako u apoteci nije bilo struje, ali majka dječaka tvrdi da to nije bio slučaj kada je ona bila u apoteci.
”Ja sam mogla da priuštim da kupim lijek, ali neko ko ne može, treba da kupi lijek u takvoj situaciji”, kazala je redakciji.
Iz “Montefarma” su rekli da se u njihovim apotekama mogu realizovati i elektronski i ručno pisani recepti.
”I takva praksa je prisutna duži niz godina, tj.od uvođenja elektronskih recepata 2017. godine. Najveći broj recepata koji se realizuje u našim apotekama su upravo elektronski, dok su tzv. ručno pisani recepti u opticaju samo za neke ljekove i medicinska sredstva, shodno postojećem Pravilniku o načinu propisivanja i izdavanja ljekova”, kazali su iz “Montefarma”.
Dodaju i da, u izuzetnim situacijama, kada dođe do prekida u električnom napajanju ili određenih smetnji u postojećem informacionom sistemu u domovima zdravlja, ljekar pacijentu propisuje terapiju na ručno napisan recept.
”Koji se može realizovati u našim apotekama, ali sa određenim izuzecima. Međutim, naglašavamo, da se ljekovi sa tzv.doplatne liste ljekova, gdje pacijent djelimično participira u cijeni lijeka, mogu propisati samo na elektronski recept, jer informacioni sistem ne prepoznaje ovu vrstu lijeka ako se propiše ‘ručno’, te se samim tim ne mogu preuzeti iz apoteke. Kada su u pitanju naše apoteke, ako je u tom trenutku došlo do nestanka električne energije ili smetnji u informacionom sistemu, naši farmaceuti ne mogu izdati propisani lijek na ručno pisani recept, jer ne postoji mogućnost provjere podataka”, kazali su iz “Montefarma” i dodali da je njihov informacioni sistem povezan sa sistemom Fonda za zdravstveno osiguranje, te “stoga sistemski nije moguće naknadno unijeti recept”.
”Tzv. pisani recept sadrži niz podataka, bar-kod recepta, bar-kod ljekara, matični broj pacijenta, vid osiguranja (da li plaća participaciju ili ne), potom se unosi bar-kod lijeka koji automatski učitava seriju i rok, unosi se izdata količina, datum izdavanja i potpis farmaceuta koji lijek izdaje. Unos ovih recepata nije jednostavan i u nizu podataka koje je potrebno unijeti postoji rizik da neki od njih nije precizno upisan, te ga sisitem naknadnim unosom ne prepoznaje.
Stoga, kad pacijent preuzme lijek, ako se unos ovog recepta ne izvrši u njegovom prisustvu, naknadni unos je skoro pa nemoguć, osim na rizik i odgovornost naših farmaceuta, ali i tada izlazimo u susret građanima, naročito ako je u pitanju terapija za neka akutna oboljenja (antibiotici, analgetici, antipiretici..)”, kazali su iz “Montefarma”.
Bonus video:
