Uprava za šume dobila je 30 ranaca – naprtnjača za gašenje požara i jednu vagu za mjerenje međuosovinskog opterećenja vozila. Opremu su donirale nevladine organizacije Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) i „Župa u srcu“, u o projekta „Održivo upravljanje šumama za sve“, koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore.
Prema riječima Miodraga Karadžića, izvršnog direktora DMEN-a, vrijednost opreme je sedam hiljada eura (sa PDV-om).
„Poslednjih godina i poslednjeg mjeseca smo svjedoci nemilih scena u šumama Crne Gore gdje usled nečije nemarnosti ili namjernog postupka uništavaju se hektari šuma, ali i staništa i imovine. Požari koji su se desill tokom marta u Crnoj Gori, samo su još jedan pokazatelj o potrebi udruživanja zajedničkih snaga kako bi se činiocі odgovorne zajednice efikasnlje izboril sa tim problemom“, kazao je Karadžić.
Srđan Pejović, v.d. izvršnog direktora Uprave za šume Crne Gore, kazao je da su požari globalni problem koji se ponavlja iz godine u godinu, kao i da 95 odsto požara izaziva čovjek.
„Svjedoci smo da se tokom godina kod nas napuštaju seoska imanja, da se livade sve rjeđe kose, i da ljudi kada obiđu imanja umjesto da rade na njima, lakše im je da zapale. Neko ode, ne isprati požar, a neko i ne gleda da li duva vjetar i tako dovodi u opasnosti svoju imovinu i pravi milionske štete svima nama. Opšte je poznato da godinama niko ne odgovora za to nesavjesno djelovanje“, kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima država mora represivnije da djeluje, jer je represija, kako je kazao, glavna preventivna mjera.
„Uglavnom mjerimo direktne štete od drveta, a da ne pričamo o indirektnim štetama koje su milionske i koliko godina treba da se sve to sanira. Šume će da svjedoče u budućnosti kako se mi danas sa njima odnosimo, kako ih štitimo i održivo gazdujemo i upravljamo“, kazao je direktor Uprave za šume.
Prema riječima Ranka Kankaraša, načelnika Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kazao je da je saradnja između državnih institucija i nevladinog sektora dobar primjer kako treba raditi, jer je očigledno da zaštita šuma od požara zahtijeva mobilizaciju svih segmenata društva.
„Situacija je krajnje ozbiljna i očigledno je da pojedinačno niko ne može puno uraditi. Mislim da je ovo pravi primjer kako to treba raditi u budućnosti jer je akcenat stavljen na nabavku opreme. To je najkritičniji segment šuma od šumskih požara u ovom trenutku“, kazao je Kankaraš.
Prema njegovim riječima na zabrinjavajućem nivou je iznos finansijskih sredstava koja se izdvajaju za nabavku opreme, obučenost zaposlenih u Upravi za šume, vatrogasna i druga oprema koja može služiti za podršku u gašenju požaru.
„Toga smo svjedoci i po postupanju nadležnih službi kada smo imali požare prije desetak dana. Ministarstvo, kao neko ko kreira politiku i donosi strateške dokumente i propise da restrukturira sadašnji sistem koji se pokazao kao neefikasan“, kazao je Kankaraš.
Kako je istakao, ljudi koji su na terenu nemaju ni sredstava ni opremu da bi mogli da štite šume.
„Ako elementarne stvari ne funkcionišu, onda ne može da funkcioniše ni čitav sistem. To znači da je u sektoru šumarstva pod hitno neophodna reforma i svako odlaganje reforme je gubitak resursa, biodiverziteta, gubitak Crne Gore kao ekološke države, kao države koja je prepoznata kao neko ko ima visoke vrijednosti šumskih resursa“, poručio je načelnika Direkcije za šumarstvo.
Prema njegovim riječima, očigledno je da ne postoji volja da se ta reforma sprovede, a „hronično patimo od nedostatka finansijskih sredstava za unapređenje sistema i obučenih ljudi na terenu“. Kako je kazao, resorno ministarstvo ima u planu da usaglasi propise i metodologije sa evropskim, i tek tada ćemo moći da znamo „šta i koliko sve gubimo tokom požara“, a donosioci odluka će tada shvatiti da „mnogo više gubimo, nego što dobijamo, ako ne ulažemo u sistem zaštite šuma od požara“.
Iako šume nijesu u nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine, prema riječima Milana Gazdića, izvršnog direktora, željeli su da se uključe u cijelu priču jer šume čine preko 60 odsto teritorije Crne Gore.
„Vidimo šta se ovih dana dešava sa požarima a sve to utiče na kvalitet vazduha, voda i kompletnu životnu sredinu. Ovaj projekat smo prepoznali kao kvalitetan i jako značajan“, kazao je Gazdić.
Prema njegovim riječima, država mora više da „koristi nevladin sektor“, jer u javnoj upravi nema dovoljno kapaciteta da se povuku sredstva iz EU.
„Podatak da je Crna Gora do sada povukla svega oko 17 odsto odobrenih sredstava je zabrinjavajući, za razliku od nevladinih organizacija i ljudi koji znaju da pišu projekte. Mislim da u budućnosti možemo da idemo na neke veće projekte i da obezbijedimo veću opremu“, poručio je Gazdić.
Memorandum o saradnji
Predstavnici pomenutih NVO, resornog Ministarstva, Uprave za šume i Agencije za zaštitu životne sredine potpisali su Memorandum o razumiljevanju i saradnji, kako bi zајedničkim akivnostima doprinijeli očuvanju i unapređenju statusa šuma Crmе Gore.
„Svrha Memoranduma je da unaprijedi međusektorsku saradnju, podstakne jačanje nivoa uzajamnog razumijevanја, рoveća nivo zаjedničkih aktivnosti na zaštiti i unapređenju Suтаšuma и Сrnој Gori“, kazao je Miodrag Karadžić.
Bonus video:
