Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšić polaganjem cvijeća i prigodnim govorima kod spomen-česme i spomen-ploče na Presjeci, 13 kilometara od Nikšića, obilježilo je 160 godina od čuvene bitke u Dugi u kojoj je živote izgubilo 60 Crnogoraca, među kojima i poznati junaci – vojvoda Ilija Đukanov Zvicer i serdari Šćepan Radojev Todorović i Đoko Banjanin Miljanić.
Nikšićka Duga, karavanski put od Nikšića do Gacka, vjekovima je bila važan prolaz moćnih vojnih sila. Prošli su njenim klancem mnoge vojske i vojskovođe, ali nikada slobodno i mirno, nikada bez prolivene krvi pa su zato Dugu i pobijeđeni i pobjednici najčešće zvali "krvavom". Ređale su se bitke, ginuli junaci i kod osvajača i kod Crnogoraca i Hercegovaca, a klanac ostao začarano mjesto za sve one koji su željeli da jednom narodu uzmu slobodu.
"Duga je poseban prostor naše domovine koji je vjekovima bio tvrda kačanica. Nije je bez razloga narodni pjesnik nazvao 'Duga krvava' a klanac Duge mnogi su nazivali 'crnogorskim Termopilima'. Nikad neprijatelji nijesu otišli bez krvavog tura pa i tog 14. aprila 1862. godine kada su u Dugi, pored Turaka, nažalost, izginuli i mnogi Crnogorci, a među njima i trojica čuvenenih četovođa i harambaša toga doba", kazao je predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića, Slobodan Bato Mirjačić.
Kako je istakao, malo koji kraj, kao Duga, ima toliko priča i spomenika – jednom riječju "svaka stopa, grob do groba".
O samoj bici govorio je Vojo Nikolić, član predsjednišva opštinskog UBNOR-a i antifašista Nikšića.
"Nije bez razloga poslije bitke u klancu Duga, jedan visoki turski vojskovođa zapisao, a pariske novine citirale: 'U paklu su gospodari đavoli, a u kršu Crnogorci. Ovdje ih niko ne može pobijediti", kazao je Nikolić.
Podsjetio je da je Duga, kao značajan putni pravac, korišćena još od Ilira preko Rimljana, Gota, Slovena i Turska, skoro do kraja XIX vijeka.
"U Dugi se ratovalo od kamene sjekire preko luka i strijele, koplja i topuza, do handžara i vatrenog oružja", kazao je Nikolić.
U znak sjećanja na borbu vođenu 14. aprila 1862. godine i poginule ratnike, kaptiran je izvor i ugrađena česma, a iznad nje na stijeni postavljena granitna spomen-ploča. Spomen-česma i spomen-ploča su otkrivene na svečanosti povodom stogodišnjice bitke.
"Ipak, najtrajniji spomenik svojim komandantima i borcima podigao je glavni operativni komandant crnogorske vojske, veliki vojvoda Mirko Petrović, napisavši 20 epskih pjesama pod nazivom 'Junački spomenik', nikoga ne zaboravivši, a sebe ne spomenuvši", kazao je Nikolić.
Biografske tekstove o poginulim crnogorskim junacima pročitali su Aleksa Đukanović, Milica Zvizdić i Lucija Perović, dok je sve one koji su došli da se poklone sjenima palih boraca pjesmom "častio" guslar Milan Vujović.
Bonus video:
