Država i sada ima mehanizme da istraži i eventualno oduzme nezakonito stečenu imovinu javnih funkcionera i policijaca, uprkos tome što Vlada “koči” usvajanje sistematizacije Ministarstva unutrašnjih poslova, kojim je, između ostalog, predviđena jedinica za antikorupciju.
To poručuju sagovornici “Vijesti”, a kao povod je poslužila informacija da doskorašnji visoki policijski funkicioner Zoran Lazović i njegova porodica imaju imovinu nesrazmjernu primanjima, kao i da su kroz kumovske i prijateljske veze kupovali nekretnine pod povoljnim uslovima.
Do tih podataka došao je Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Ta organizacija juče je najavila da će ispitivanje slučaja imovine Lazovića inicirati pred Agencijom za sprečavanje korupcije, ali i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije MUP-a.
Miljanić: Ima načina, iako Vlada ne da zeleno svjetlo za Jedinicu za antikorupciju
Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zoran Miljanić kazao je juče za “Vijesti” da “Lazovići nijesu jedini, već postoji određeni broj takvih službenika, gdje bi ozbiljna istražna dejstva, koja bi sprovodila Jedinica za antikorupciju, već do sada dala rezultate”.
”Do sada bismo imali procesuiran veći broj takvih ljudi, koji su stekli imovinu nesrazmjernu svojim primanjima. U konkretnom slučaju ne mogu govoriti o tome da li je to predmet nekog krivičnog djela, ali nadležni organi - tužilaštvo i sudovi treba da se pozabave svim takvim slučajevima. To je u njihovoj nadležnosti. Čim se pojavi, čak i u medijima, neka pretpostavka da je izvršeno neko krivično djelo, tužilaštvo bi po službenoj dužnosti trebalo da to zaprimi kao prijavu i da se bavi slučajem”, kazao je Miljanić.
Prema njegovim riječima, novim Zakonom o unutrašnjim poslovima iz jula prošle godine predviđena je jedinicu za antikorupciju, “koja će baviti takvim stvarima i problemima za koje smo znali da postoje”.
”Ta jedinica je predviđena novim Pravilnikom o sistematizaciji u MUP, međutim, nažalost, taj dokument je još na čekanju.Vlada nije dala zeleno svjetlo da se usvoji Pravilnik i da mi dobijemo jedinicu za antikorupciju, koja upravo treba da provjerava životni stil policijaca, njihovu imovinu, čak i onu prepisanu na porodicu, rođake i prijatelje, ali i veze sa organizovanim kriminalnim grupama... Nažalost, i pored najbolje volje MUP-a, još nijesmo dovoljno ‘ekipirani’ da bi se nosili sa tim i takvim problemima”, ističe Miljanić.
Podsjeća da svakako da postoje druge službe koje bi trebalo da se pozabave ovim problemom: “Tu su Sektor za borbu protiv kriminala u Upravi policije, Unutrašnja kontrola policije i neki drugi sektori, koji bi trebalo da pomognu i da se izbore sa tim problemima. Međutim, čim imamo ovakve podatke, očigledno je da oni jesu dali dobre rezultate”.
”Ponavljam da, u odnosu na ono o čemu smo ministar Sergej Sekulović i ja govorili - jedinica za antikorupciju, koja će imati šira ovlašćenja od postojećih službi, gdje smo najavljivali mjere tajnog nadzora, korišćenje poligrafa,... nažalost zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nije do sada formirana”, zaključuje Miljanić.
Bez retroaktivnog dejstva zakona, većina već oprala prljavi novac
Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković naglašava da su javni funkcioneri, čija imovina značajno odudara od njihovih prihoda ili za koje postoje sumnje da su povezani sa organizovanim kriminalom, odavno morali da budu meta nadležnih organa.
”Veoma smo razočarani zbog činjenice da izrada izmjena zakona koje se odnose na nezakonito bogaćenje neprihvatljivo dugo traje, a posebno smo zabrinuti za kvalitet predloženih rješenja. Naime, ne radi se poseban zakon, već izmjene i dopune postojećeg, koji je usvojen 2015”, kazala je Ćalović Marković.
Ona upozorava na to da nikada nijesmo dobili odgovor na ključno pitanje: na koji period se izmjene zakona odnose.
”Odnosno, da li će se utvrđivati samo porijeklo imovine stečene nakon 2015, od kad je na snazi zakon na koji se izmjene odnose, ili i prije toga. Ukoliko se izmjene zakona budu odnosile samo na posljednjih nekoliko godina, onda će u velikoj mjeri izgubiti svoju svrhu. Ovo zbog toga što je ogromna većina korumpiranih funkcionera i tajkuna nezakonito sticala imovinu znatno ranije, i taj novac su odavno oprali. Za to bi faktički bili abolirani, ukoliko se izmjene zakona budu primjenjivale samo na imovinu stečenu nakon 2015. Napominjemo da praksa Strazbura pokazuje da ovakvi zakoni mogu imati retroaktivno dejstvo, pa samo nedostatak političke volje može biti razlog za drugačiju odluku”, zaključuje Ćalović Marković.
MANS predaje dokumentaciju ASK-u, Unutrašnjoj kontroli i Upravi prihoda
Način na koji je porodica policijskog funkcionera Zorana Lazovića sticala imovinu mora biti predmet pažnje nadležnih organa, u prvom redu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), ali i Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
To je juče kazao direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac i poručio da će ta nevladina organizacija početkom naredne sedmice ASK-u predati inicijativu protiv Lazovića, jer nije prijavio da je njegova supruga Ljiljana početkom prošle godine stekla stan i garažu u centru Podgorice, nakon razmjene nekretnina sa Žarkom Garićem.
”O čemu smo juče obavijestili javnost. Tu promjenu u imovini, Lazović je morao prijaviti ASK-u vanrednim izvještajem o prihodima i imovini u slučaju promjene veće od 5.000 eura, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, što nije učinio.
Pored toga, Lazović nije prijavio ni poklon koji je njegova supruga stekla razmjenom nekretnina sa Garićem, koji se ogleda u razlici između tržišne vrijednosti i cijene koja je formirana pri toj razmjeni. Podsjećamo, u razmjeni sa Garićem, supruga Lazovića je stekla značajno veći stan sa parking mjestom, uz doplatu svega desetak hiljada eura”, saopštio je Milovac.
Kazao je i da će kompletna dokumentacija biti proslijeđena i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.
”Od koje ćemo tražiti da utvrdi sve okolnosti sticanja imovine bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije, Zorana Lazovića. Od unutrašnje policijske kontrole zahtijevaćemo da utvrdi da li je Lazović u eventualnom postupanju prema fizičkim i pravnim licima sa kojima njeguje kumovske i poslovne odnose, javni interes podređivao ličnom, te da li je potencijalni sukob interesa imao uticaja na rezultate njegovog rada. Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije biće predata i dokumentacija koja se odnosi na sticanje stana od strane Lazovićevog sina, Marka Lazovića, koji je zaposlen u Sektoru kriminalističke policije. Istraživanje MANS-a je pokazalo da je mlađi Lazović stekao vrijedan stan značajno ispod tržišnih uslova, direktno od kompanije ‘Bemax’, i to uz odloženo plaćanje”, navodi Milovac.
Dokumentacija će, dadaje on, biti proslijeđena i Upravi prihoda i carina, “kako bi se utvrdilo da li je u prometovanju nekretnina između porodice Lazović, Garića i kompanije ‘Bemax’ plaćen porez na realnu tržišnu cijenu, ili na onu koja je bila dogovor između učesnika u ovim poslovima”.
Bonus video:
