To što gotovo ništa nije znao o Crnoj Gori, nije spriječilo 21-ogodišnjeg litvanskog studenta Martinasa Arlauskasa da odluči da dio studija provede na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU).
”Kada sam gledao listu univerziteta koji imaju partnerstvo sa Akademijom umjetnosti u Viljnusu primijetio sam Univerzitet Crne Gore. Da budem iskren, moje znanje o Crnoj Gori bilo je veoma, veoma loše... gotovo nikakvo. To je i bio jedan od razloga zašto sam tragao za još informacija. Tražio sam zemlju sa predivnom prirodom i koja je na jugu, radi kulturnih i geografskih iskustava”, kazao je za “Vijesti” Arlauskas, dodajući da ga je pri donošenju konačne odluke dijelom uticalo i to što je ponuđena stipendija bila mnogo bolja od onih koje su mu se nudile u drugim državama.
On je jedan od osmoro stranih studenata koji trenutno borave na cetinjskom FLU, na kojem su i dvojica predavača sa italijanske Albertina Akademije. S druge strane, na lisabonskoj Akademiji lijepih umjetnosti ovaj semestar provode dvije studentkinje sa FLU.
Dekan Marko Marković kazao je “Vijestima” da ga “posebno raduje činjenica smo fakultet u Crnoj Gori sa najvećim brojem stranih studenta” i da je ponosan na partnerstva ostvarena preko programa “Erasmus+”.
Iz Evropske komisije ističu da program “Erasmus+” nudi mnogima “jedinstveno iskustvo da prošire lične horizonte i ojačaju svoje sposobnosti, ali takođe pomaže da se osnaže evropske integracije i osjećaj pripadništva”.
”’Erasmus+’ jedan je od najuspješnijih programa Evropske unije, koji godinama nudi mogućnost hiljadama mladih Evropljama, među njima Crnogorcima i Crnogorskama, da studiraju na evropskim univerzitetima ili obave stažiranje u drugoj državi”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Komisije.
Crna Gora učestvuje više od dvije decenije u EU programima u oblasti obrazovanja. Uspjeh u ovom programu se spominje i u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori, u dijelu koji se tiče pregovaračkog poglavlja 25 - Obrazovanje i kultura.
U posljednjem izvještaju se ističe da je učešće u programu “Erasmus+” 2020. godine poraslo na nepunih 1.550, što je rast od 170 učesnika u odnosu na godinu ranije. U dokumentu se ističe da Crna Gora, osim toga, učestvuje i u dva “Erasmus Mundus” zajednička magistarska programa, ali i da su dodijelje četiri takve stipendije.
Spoj crnogorske kulture i savremenih umjetničkih izraza
Boravak na FLU pruža stranim studentima priliku da se upoznaju sa crnogorskom kulturom i nasljeđem, kao i savremenim umjetničkim izrazima, ističe dekan.
”Studenti bivaju uključeni u drugačiji sistem rada koji podrazumijeva jedan neposredniji odnos, rad u manjim grupama, individualan pristup i posvećenost svakom studentu. Imali smo situaciju da studenti i nakon završenog programa mobilnosti produžavaju svoj boravak na našem Fakultetu, što govori o tome da FLU može da svojim programom privuče studente iz EU.
Ovdje, naravno, nije riječ o nametanju sopstvenog načina rada, nego o dijalogu, razmjeni i partnerstvu koje obogaćuje svaku stranu koja u njemu učestvuje”, pojašnjava Marković.
Studentska mobilnost iznosi oko 30 odsto na nivou studijske godine. U proteklih pet godina, ističe on, bilo je 106 odlaznih i 62 dolaznih mobilnosti.
Do sada su na FLU boravili studenti iz Portugalije, Španije, Francuske, Italije, Slovačke, Litvanije, Poljske, Bugarske...
U ovom semestru tu je četvoro studenta sa Albertina Akademije iz Torina, dvoje studenata iz Akademije Umjetnosti iz Litvanije, i po jedan student sa ESAL Akademije iz francuskog Meca kao i sa Univerziteta Umjetnosti iz Beograda.
Na FLU borave i dva predavača sa Albertina Akademije, Salvo Bitonti i Gabriele Romeo. Romeo radi radionicu iz oblasti fenomenologije savremene umjetnosti, dok Bitonti priprema performans sa studentima koji će se realizovati na sceni Ljetnje pozornice na Cetinju.
FLU ima uspostavljenu saradnju sa 17 umjetničkih fakulteta i univerziteta iz 12 različitih zemalja članica EU.
Programi razmjene podrazumijevaju usklađenost i uporedivost studijskih programa partnerskih institucija.
”Fakultet sarađuje sa školama koje imaju različite programe i mi imamo mogućnost da ugostimo studente na svim smjerovima koji postoje na fakultetu. Naši programi su koncipirani na način da postoji dosta fleksibilnosti i interdisciplinarnosti jer nudimo kako izborne tako i zajedničke predmete za različite studijske programe i to pruža mogućnost da dolazni studenti nisu samo vezani za jedan mediji ili oblast nego se mogu oprobati u različitim medijima u odnosu na njihova interesovanja”, pojašnjava Marković.
Razmjenjujemo značenja o kulturi i iskustvima
U Lisabonu su trenutno na razmjeni studentkinje sa FLU Nina Pejović i Lana Vukčević. Saglasne su da je za mlade ljude u Crnoj Gori veoma važno da provedu dio studija u inostranstvu kako bi stekli raznovrsnije iskustvo i bolje razvili svoju ličnost kao i radnu etiku.
”Mobilnost nam omogućava da upoznamo novo kulturno i istorijsko nasljeđe, kao i mentalitet ljudi u Portugalu. Takođe, pored prilike da putujete i otkrivate nova mjesta, imate priliku da upoznate domaće i internacionalne studente koji dolaze iz svih krajeva svijeta,” kazala je Pejović.
Što se tiče pristupa profesora prema studentima, Vukčević smatra da je dosta sličan kao u Crnoj Gori.
”Ovdje kao i u Crnoj Gori možete razgovarati sa profesorima o vašim projektima i radu, kao i dobiti potrebnu korekturu. Ponekad se može desiti da postoje jezičke barijere, koje se lako prevaziđu uz pomoć kolega ili drugih profesora”, kazala je ona.
Kada je u pitanju odnos prema stranim studentima koji dođu na Cetinje, Pejović i Vukčević navode da su im uvijek na raspolaganju kako drugi studenti tako i profesori i saradnici na fakultetu.
”Jedni od drugih konstantno učimo o različitim procesima rada, kao i raznim tehnikama i stilovima stvaranja. Razmjenjujemo stečena znanja o kulturi, ličnom razvoju i iskustvima”, kazala je Vukčević.
Dekan je uvjeren da će veliko učešće studenta FLU u Erasmus programu i iskustva koja stiču na umjetničkim fakultetima u Evropi “sigurno biti značajna za razvoj savremene umjetničke scene u Crnoj Gori”.
”Mobilnost je danas sastavni dio profesionalnog razvoja svakog umjetnika. Mogućnosti za pristup programima mobilnosti posebno su važne u manjim evropskim zemljama kao što je Crna Gora, gdje umjetnici moraju biti mobilni da bi uspostavili mogućnost umrežavanja, komunikacije i otvaranja prema novoj publici i savremenim umjetničkim tokovima”, kazao je on za “Vijesti”.
Marković je dodao da mladi umjetnici ne mogu ostati koncentisani samo na lokalnu scenu, nego trebaju da stiču nova iskustva, koja mogu kasnije primijeniti u svojoj sredini ili nastaviti da ih nadograđuju u evropskom ili internacionalom kontekstu.
Crna Gora uzbudljiva, svaki dan nudi različita iskustva
Litvanac Martinas Arlauskas ističe da je Crna Gora uzbudljiva i da svaki dan nudi različita iskustva.
”Cetinje je malo i dobrodošlo. Crna Gora je sama veoma kompaktana i savršeno pozicionirana za putovanja i razgledanja. Priproda ovdje se uvijek mijenja, svako malo nailazim na planine”, kazao je ovaj student, upoređujući je sa uglavnom ravničarskom Litvanijom.
S druge strane, sagovornik “Vijesti” ističe da mu je teško da se privikne da crnogorsko društvo nije baš ekološki nastrojeno.
”Ne razumijem čemu tolika potreba za plastičnim kesama. Teško mi pada kad vidim ljude koji u prodavnicama uzimaju plastične kese samo za flašu vode”, kazao je on, dodajući da se nada da će se to promijeniti, da će se društvo usmjeriti na recikliranje, ali i da će uskoro biti više izbora kada je u pitanju hrana za one koji su vegetarijanci i vegani.
Kada je u pitanju proces studiranja, ističe da je za kratko vrijeme koje je na Cetinju teško komentarisati da li struktura predavanja bolja od one u Viljnusu, ali da je imao u početku malo poteškoća da se privikne na novi sistem. Ono što je, po njegoom mišljenju, bolje u obrazovnom sistemu Litvanije je što se bečelor diploma stiče poslije četiri, umjesto poslije tri godine studiranja.
Bitni programi na engleskom jeziku
”Erasmus+” je najveći program EU u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Crna Gora učestvuje u ovom programu od samog početka, odnosno od 2000. godine, ali je tada bio poznat pod nazivom Tempus.
Šefica Nacionalen Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević ističe da je “Erasmus” postao prepoznatljiv “brend” među mladim ljudima, koji ove godine slavi 35 godina postojanja.
”Ukupan broj odlaznih razmjena studenata i akademskog/administrativnog osoblja je zaista veliki, tako da za period od 2014. do 2021. godine, ovaj broj iznosi blizu 2.000. Studenti, učesnici u mobilnosti, su zaista ostvarili nezaboravna iskustva, ne samo zato što su unaprijedili svoja znanja i vještine, već su se upoznali sa različitim kulturama, stekli poznanike i prijatelje širom svijeta, unaprijedili znanje iz stranih jezika, naučili neke životne lekcije, osamostalili se, naučili se da se sami snalaze i suočavaju sa životnim izazovima. Mladi ljudi značajno su proširili svje vidike, naučili da kritički razmišljaju, kao i da posmatraju širu sliku, a razbili su i ustaljene predrasude o mnogim kulturama i narodima”, istakla je Drljević.
Zemlje koje crnogorski studenti najčešće biraju su Španija, Italija, Poljska, Francuska, Njemačka, Austrija, Rumunija, Portugal, Grčka, Hrvatska, Slovenija i Turska. U poslednje vrijeme primjećuju i da sve češće biraju i neke druge zemlje, poput Estonije, Mađarske, Letonije, Češke, Finske i sl. Crnogorski studenti se najviše opredjeljuju za razmjenu kada je u pitanju Filološki, zatim Fakultet političkih nauka, Fakultet politehničkih nauka, Ekonomski fakultet, Fakultet informacionih sistema i tehnologija, Pomorski fakultet, Fakultet za turizam, a u posljednje vrijeme i Mašinskog fakulteta.
Ukupan broj dolaznih mobilnosti studenata i nastavnog/administrativnog osoblja za period od 2014. do 2021. iznosi oko 1.000. Dolazne mobilnosti se uglavnom odvijaju na višim nivoima studija, kao što su magistarske i doktorske studije, najviše usljed nepostojanja studijskih programa na engleskom jeziku na nivou osnovnih studija.
Međutim, Drljević ističe da će uvođenjem studijskih programa na engleskom jeziku na Pomorskom i Ekonomskom fakultetu mogućnosti razmjene koje nudi Crna Gora biti znatno unaprijeđene. Zapravo sve jedinice crnogorskih univerziteta rade na uvođenju što više predmeta na engleskom jezku, kako bi se olakšala i pospješila dolazna mobilnost, kazala je ona.
”Rezultati naše zemlje kada je u pitanju dosadašnje učešće u programu su zaista izuzetni, pogotovu imajući u vidu da je u pitanju mala zemlja i mali obrazovni sistem”, ističe Drljević, dodajući da “Erasmus+”, kako slogan samog programa kaže, zaista “obogaćuje živote ljudi i proširuje vidike”.
Ovaj tekst je nagrađen na konkursu za najbolju novinarsku priču o procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Konkurs je realizovao Generalni sekretarijat Vlade, u okviru projekta EU4ME, koji finansira EU.
Bonus video:
