Silovanje u porodičnom okruženju zahtijeva strože kazne, jer bi se samo na taj način poslala poruka da je seksualno nasilje u porodici nedopustivo i društveno neprihvatljivo, poručili su iz Sigurne ženske kuće (SŽK).
"Silovanje u braku i dalje je tabu tema, rijetko se prijavljuje, najčešće se prećuti. Patrijarhalna kultura nas pogrešno uči da su seksualni odnosi ženina obaveza, a ne stvar njenog izbora", navode iz SŽK.
Istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela Sigurna ženska kuća, podsjećaju, pokazalo je da svaki četvrti muškarac (26 odsto ispitanika) i svaka peta žena (19 odsto ispitanica) smatra da silovanje u braku ne postoji.
Sve seksualne radnje protiv ženine volje predstavljaju seksualno zlostavljanje, bez obzira da li su u pitanju stranci, poznanici ili osobe koje su u vezi ili braku, ističu iz SŽK.
"Mnoge žene koje su doživjele nasilje od strane partnera (fizičko, emocionalno, finansijsko) takođe su doživjele i seksualno nasilje koje je bilo bolno i ostavljalo traumatične posljedice, pogotovo ako se dešavalo u prisustvu djece ili nekog od ukućana. Žene koje su se do sada obraćale za pomoć Sigurnoj ženskoj kući, najčešće nisu bile dovoljno informisane o seksualnom nasilju u partnerskom odnosu i nisu znale da je moguće prijaviti supruga ili partnera za seksualno nasilje", saopštili su iz SŽK.
Silovanje u braku je izuzetno traumatično za ženu, zato što je u tom slučaju silovatelj osoba u koju je žena imala povjerenje, naglašavaju.
"U rijetkim slučajevima kada se prijavi silovanje u braku, nažalost, žene doživljavaju neprimjerene reakcije javnosti i umjesto podrške, razumijevanja i empatije, društvo ih osuđuje, izruguje im se ili negira da su doživjele seksualno nasilje".
"Da bismo doprinijeli da sve djevojčice, djevojke i žene u Crnoj Gori budu zaštićene i bezbijedne, ne smijemo relativizovati iskustvo žena sa seksualnim nasiljem već moramo apelovati na predstavnike/ce Vlade Crne Gore i poslanike/ce i zahtijevati: pooštrenje kazni za počinioce seksualnog nasilja, usvajanje protokola o postupanju institucija u slučajevima seksualnog nasilja, osnivanje kriznog centra za žrtve seksualnog nasilja, krivično sankcionisanje seksualnog uznemiravanja i osvetničke pornografije kao i pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama seksualnog nasilja", navode iz SŽK.
Ističu da Crna Gora, kao potpisnica Istanbulske konvencije ima ne samo moralnu, već i zakonsku obavezu da adekvatno zaštiti sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje.
Bonus video:
