Crna Gora ima 1.153.323 hektara zemljišta u državnoj svojini, ali i 2.515 objekata, ukupne površine 532.672 metra kvadratna.
Država posjeduje i 4.278 posebnih djelova objekata (garaže, stanovi i poslovni prostori), ukupne površine 827.275 kvadrata. To je “Vijestima” kazao direktor Uprave za katastar i državnu imovinu Koča Đurišić.
Ta Uprava je u prethodnih nešto više od godinu popisivala zemljište i objekte u državnoj svojini u 24 opštine. Rezultat toga je registar državne imovine, koji, kako je kazao Đurišić, nije postojao kad je došao na čelo Uprave.
Prema podacima Uprave, najviše državnih hektara je u Pljevljima (157.723), Nikšiću (124.201), Plužinama (123.663), Kolašinu (113.260), Podgorici (65.731), Šavniku (60.736), Žabljaku (59.885), Baru (54.909)...
Kad su u pitanju objekti u državnoj svojini, najviše ih je u Podgorici (392, ukupne površine 110.165 metara kvadratnih), Nikšiću (316, ukupne površine 73.142 kvadrata), Baru (219, ukupne površine 44.871 kvadrata)...
Garaža, stanova i poslovnih objekata, odnosno posebnih djelova objekata, takođe je najviše u Podgorici - 1.603, ukupne površine 334.037, Beranama - 275 (površine 57.106 kvadrata), Baru 156 (površine 50.953 kvadrata), Nikšiću 275 (površine 49.047 kvadrata)...
Državna revizorska institucija (DRI) u više navrata je tokom prethodne decenije upozoravala na to da država nema registar sopstvene imovine...
”Uprava za katastar i državnu imovinu je u prethodnom period uložila veliki napor kako bi Crna Gora prvi put u svojoj novijoj istoriji imala registar državne imovine. Nakon višemjesečnog rada na ovom zahtjevnom projektu, državna imovina je konačno evidentirana. Ovaj značajan iskorak u radu ovog organa između ostalog podrazumijeva smanjenje zloupotreba kada je u pitanju državna imovina, veću transparentnost, a sve u cilju uspostavljanja najvećeg stepena zaštite državne imovine”, kazao je za “Vijesti” Đurišić.
Prema njegovim riječima, evidencija državne imovine će omogućiti državi da na jednostavan način ima u svakom trenutku pregled o imovini sa kojom rapolaže.
”Što u krajnjem omogućava donošenje strategije upravljanja imovinom, kako bi ona bila valorizovana na najbolji mogući način”, ističe Đurišić. On naglašava da će se ovaj projekat konstantno nadograđivati.
”...Pa Uprava već ima planirane aktivnosti i u sljedećoj fazi će se baviti uređivanjem listova nepokretnosti u skladu sa Zakonom o državnoj imovini i Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, procjenom i utvrđivanjem stvarne vrijednosti imovine. Zanimljivo je istaći da Pljevlja imaju najveću površinu državne imovine, čak preko 150.000 hektara, a zatim slijede Nikšić i Plužine, a najviše zemljišta u državnoj svojini pokrivaju šume. Najveći broj objekata u državnom vlasništvu nalazi se u Podgorici, gotovo 400, sa površinom od preko 330.000 kvadrata”, kazao je Đurišić.
Poručio je i da će registar uskoro biti javno dostupan.
Đurišić je ranije kazao za “Vijesti” i da je Uprava za zakupe za potrebe smještaja državnih institucija i parlamentarnih partija u 2020. izdvajala iznos od 3,12 miliona eura. ”U 2021. preduzet je niz aktivnosti u cilju smanjenja zakupnine, usljed čega Uprava za katastar i državnu imovinu nije produžila ugovore o zakupu i napravljena je ušteda od 400.000 eura. Time je u 2021. ukupan iznos zakupnine iznosio 2,72 miliona eura”, kazao je on i dodao da se “Uprava nije zaustavila na tome, pa je u pregovorima sa svim zakupodavcima za 2022, usljed smanjenja cijene zakupnine, napravila uštedu od 409.000 eura”.
”Uprava u ovom trenutku sprovodi adaptaciju prostora koji je u svojini države. Nakon adaptacije poslovnog prostora, planiramo da određenim institucijama, za koje se trenutno plaća zakup, ustupimo na korišćenje bez naknade, čime ćemo napraviti dodatnu uštedu po osnovu izdataka za zakupninu”, kazao je on.
Bonus video:
