Kod građana Podgorice ali kod gradskih čelnika treba stvoriti svijest o potrebi formiranja kvalitetnih šetačkih staza, kako ka Marezi, tako uz Ribnicu, smatra Predrag Tomović, autor serijala "Podgorica sjutra".
Ovaj serijal emituje se svake srijede u 20 časova na TV Vijesti u susret izborima u Podgorici.
Tomović navodi da je povezivanje podgoričkih Skalina sa šetalištem kod Karvera je u planu, ali da postoje prepreke.
"Državne i gradske uprave su davale dozvole za gradnju objekata i parkinga uz rječno korito, na više mjesta nailazimo i na direktno izlivanje fekalija u korito rijeke, a državne i gradske uprave su tolerisale uzurpaciju stotina metara korita i obala rijeke Ribnice. Ovo šetalište prolazeći kroz gradsko jezgro povezuje dva najvažnija vodoizvorišta - gradske rijeke Ribnice sa glavnim gradskim izvorištem Marezom, koja se nalaze na suprotnim krajevima grada", objašnjava Tomović.
Smatra da je potrebno povezati ga sa vodoizvorištem na Marezi, te kod građana stvoriti svijest o potrebi formiranja šetačkih staza, jer postojeću, neuslovnu, koristi veliki broj građana.
Novi bulevari improvizacija bez minimalnih standarda
Podgorica je grad koji je pretrpio veliki broj bombardovanja u toku Drugog svjetskog rata a brojna naselja su uništena ili u velikoj mjeri oštećena... Nakon toga počinje obnova.
"Ako posmatramo mostove i saobraćajnice tog perioda, jasno nam je da govorimo o gradnji infrastrukture sa futurističkim pogledom. Komotni bulevari, široki trotoari, razdjelna ostrva i drvoredi na bulevarima odlika su socijalističke gradnje. Najvažniji i ujedno i najljepši je Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, nekadašnji Lenjinov bulevar, na kojem se nalazi i most Blaža Jovanovića", kaže Tomović.
Tomović dodaje da pored dobro riješenog kolovoznog dijela bulevar raspolaže komotnim razdjelnim ostrvima, zelenim pojasom, a drvoredi odvajaju saobraćajnice od biciklističkih i pješačkih staza.
"Ovakvim rasporedom dobija se bezbjedna saobraćajnica, a pejzažno uređenje osim što ukrašava grad, formirano je tako da umanji zagađenje i buku. Bujne krošnje drveća spuštaju temperaturu u ljetnjem periodu, a obzirom da su stabla uglavnom listopadna, u zimskom periodu omogućavaju prodor veće količine svjetlosti i lakše sušenje saobraćajnica...".
Nasuprot tome, kaže Tomović, nove saobraćajnice su improvizacije koje jedna ispunjavaju minimalne standarde.
"Na kraju bulevara Svetog Petra cetinjskog vidimo bukvalno kraj vizije i početak improvizacije. Na ovoj poziciji bulevar se deformiše u saobraćajnicu znatno manjeg kapaciteta. Prije nego što je dopuštena gradnja u Bloku šest, Tološima i naselju prema Marezi, bilo je neophodno izgraditi bulevar sa komotnim trotoarima i zelenim površinama koji bi produžio do Mareze, i svakako nastavio prema bulevaru koji vodi prema Danilovgradu. Tako bi danas imali preduslove za normalno funkcionisanje cijelog poteza", kaže Tomović.
On navodi primjer na potezu od početka Bulevara Mihaila Lalića, gdje su zelene površine, parkovi i ograđene trim staze i tereni.
"Zapravo, na terenu nailazimo na preuske trotoare i biciklističke staze koje ispunjavaju minimalne standarde. Kad naiđe biciklista pješaci moraju da se sklanjaju, a situacija je još gora kad žive ograde pored trim staze prerastu. Na cijelom potezu neophodno je proširiti trotoare. Ukoliko se neko stablo nađe na tom potezu, treba ga uklopiti u stazu. Tako bi dobili uz neznatna sredstva kvalitetnu šetačku i biciklističku stazu, za razliku od današnje, koju veliki broj građana izbjegava, jer nema elementarnog komfora", navodi Tomović.
Centar grada osim glavne gradske saobraćajnice sa glavnim vodoizvorištem u najskorije vrijeme mora da poveže komotno, osvijetljeno šetalište i biciklistička staza koju krasi drvored, predlaže Tomović.
"Na šetalištu dugom oko sedam kilometara na par mjesta nailazimo na prepreke koje se uz malo vještine mogu riješiti kako bi staza bila bezbjedna. Potrebno je ukloniti preraslo šiblje koje remeti normalno kretanje pješaka i isplanirati sve priključke koji će domaćinstva povezivati sa infrastrukturom koja se nalazi ispod saobraćajnice. Neophodno je odrediti adekvatne stubove rasvjete kako ne bi bili nepotrebna barijera na potezu gdje se prolazi kroz formirano naselje".
Tomović podsjeća da nakon izlaska iz naselja put vodi do trafostanice u čijoj neposrednoj blizini se nalazi Magara, atraktivna pećina, za koju su mnogi čuli, ali većina građana ne zna gdje se tačno nalazi...
"Većina građana misli da je Magara zapravo pećina čiji se otvor vidi na litici pri vrhu brda. Zapravo ulaz u pećinu je praktično u podnožju brda i do nje se dolazi lako. Niko ne očekuje da se ovakav biser prirode nalazi praktično u gradskoj zoni. U pećini je najveći dio ukrasa izlomljen", kaže Tomović i dodaje da je to "tipičan balkanski odnos prema svemu što nam je priroda poklonila".
Bonus video:
