Dug Fonda za zdravstveno osiguranje na istorijskom je maksimumu, jer je za godinu narastao za dodatnih 20 miliona eura i to uprkos najavljenim reformama i uštedama.
Prema podacima u koje su “Vijesti” imale uvid, ukupne neizmirene obaveze FZO na dan 31. 12. 2021. godine iznosile su oko 59 miliona eura bez kapitalnih izdataka, a na isti dan godinu ranije oko 39,7.
Prema saznanjima “Vijesti”, FZO nema presjek obaveza na kraju prvog kvartala ove godine, iako je zakonska obaveza ustanove da taj podatak dostavlja kvartalno ministarstvima zdravlja i finansija.
Dugovi FZO u prethodnih pet godina održavani su na nivou od četrdesetak miliona eura, a ustanova veliki rast troškova za samo 2021. godinu od 20 miliona, između ostalog, sada pravda time što Ministarstvo finansija nije obezbijedilo dodatna sredstva za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Priznaju da je na kraju godine pristiglo oko 30 miliona duga, dok je oko 35 u dospijeću.
Dug prema apotekama porastao za šest miliona
FZO je tokom prošle godine ograničio broj apoteka koje mogu da izdaju ljekove na recept građanima i to sa 189 na oko 120. Tvrdili su da će, između ostalog, tako zaštititi državu i novac poreskih obveznika uz lako i pravovremeno podizanje ljekova.
Ušteda nije bilo, ali je dug prema privatnim apotekama za godinu uvećan za oko šest miliona eura.
Prema podacima “Vijesti”, ukupne neizmirene obaveze prema njima na kraju 2020. iznosile su oko 3,5 miliona eura, a 31. 12. 2021. godine oko 9,5.
”Vijesti” su u decembru objavile da će dug FZO prema privatnim apotekama do kraja prošle godine iznositi oko 12 miliona, zbog čega trpe i građani jer im je manje dostupna terapija nego ranije.
Iz FZO je tada saopšteno da su posljednje fakture privatnicima plaćene u junu i da dug prema njima na dan 23. 12. 2021. iznosi 7.591.411 eura. Tom prilikom izostavili su da prikažu i obaveze u dospijeću, koje iznose oko 5,6 miliona eura. Nakon toga, Ministarstvo finansija opredijelilo je dva miliona eura za pokrivanje dijela duga prema privatnicima, što govori da su “Vijesti” ipak prezentovale stvarno stanje duga i pored nastojanja FZO da ih javnosti predstavi manjim nego što jesu.
Veći dug za privatnike i bolovanja
Ukupne neizmirene obaveze FZO za bolovanja građana na kraju prošle godine iznosile su oko šest miliona eura, što je za oko 950.000 eura više u odnosu na prethodnu godinu.
I to se dogodilo uprkos smjenama u komisijama FZO, najavljenim reformama i kontrolama.
Bivši direktor FZO Dragoslav Šćekić tvrdio je prije više od godinu da se u privatne zdravstvene ustanove odlivaju ogromna sredstva i da je to pokazatelj da je neko pokušao da onesposobi javno zdravstvo.
”Preispitaćemo ugovore sa privatnim ustanovama. U prošloj godini ogromna sredstva su se odlivala u privatne ustanove”, rekao je Šćekić u aprilu prošle godine.
Uprkos tome, prema podacima “Vijesti”, dug po tom osnovu porastao je za oko 1,7 miliona eura - obaveze FZO na dan 31. 12. 2020. za liječenje osiguranika u privatnim ustanovama u Crnoj Gori (Igalo, Meljine, Kodra i druge) iznosile su oko 1,5 miliona eura, a na isti dan 2021. oko 3,2.
Neizmirene obaveze FZO za liječenje građana u Srbiji za godinu su porasle za oko 370.000 eura.
Međusobne optužbe za 50 miliona duga
Iz FZO su juče “Vijestima” odgovorili da su se u više navrata obraćali Ministarstvu finansija i socijalnog staranja sa zahtjevima da se obezbijede potrebna sredstva za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Tvrde da su ih iz ovog resora uputili da nedostajući novac obezbijede kroz preusmjeravanja sa određenih budžetskih pozicija, da su tako napravili uštede, ali da to nije bilo dovoljno za cjelokupno finansiranje obaveza. O tome su, ističu, upoznali Ministarstvo i zatražili da preduzmu aktivnosti iz njihove nadležnosti.
Bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić juče nije odgovorio “Vijestima” da li mu se FZO obratio za pomoć u vezi sa dugovima, kao ni da li ima informaciju koliko iznose neizmirene obaveze. Spajić nije odgovorio ni da li smatra da se FZO domaćinski odnosio prema novcu poreskih obveznika i da li je znao da ima, ako je bilo, nepravilnosti u radu te institucije, te ako je imao sumnje ili dokaze, zašto ih nije i prijavio.
Novoizabrani ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio je prije tri dana da “samo u ovom trenutku postoji dug prema FZO od 50 miliona koji niko do sad nije pominjao”. Spajić je nakon toga saopštio da Damjanović ima punu podršku da istraži 50 miliona duga i da je Šćekić jedini odgovoran za eventualne neisplate te jedinice.
”Kao što će uskoro ukapirati – trezor je protočni bojler koji samo uplaćuje po (nepostojećem) nalogu iz fonda”, naveo je Spajić na Tviteru.
Šćekić je odgovorio da Spajić jeftinim spinovima i zamjenom teza vara i obmanjuje narod, pozivajući nadležne da provjere rad obojice.
FZO pravda dug povećanjem zarada, naslijeđenim obavezama i pandemijom
Iz FZO su juče kazali da je funkcionisanje te ustanove osim obaveza zbog pandemije kovida i naslijeđenih dugova i povećanja zarada dodatno opterećivalo to što je budžet umanjen za 10 miliona u odnosu na planirana sredstva.
Pojasnili su da je opredijeljeno oko 334 miliona. Iz FZO su naglasili da je do kraja godine dospjelo oko 30 miliona duga, dok su obaveze u dospijeću oko 35 i za njih varira rok dospijeća u zavisnosti od ugovora kojim se definišu rokovi, najčešće 60 ili 90 dana. Kazali su da je u januaru izmireno oko 16,5 miliona eura.
Bonus video:
