Gornji tok rijeke Zete ima veliki značaj sa aspekta biodiverziteta, ali je ugrožavaju brojni antropogeni pritisci, poput deponija, eksploatacije šljunka, otpadnih voda, koje ugrožavsju njen ekosistem. To je saopšteno tokom okruglog stola „Ugroženost ekosistema gornjeg toka rijeke Zete”, koji je u Nikšiću organizovala NVO „Green home“.
Prema riječima Azre Vuković, izvršne direktorice „Green home“, ta NVO aktivno radi na gornjem toku rijeke Zete i realizuje projekat „Doprinos očuvanju prirodnih vrijednosti gornjeg toka rijeke Zete u Crnoj Gori“.
„Istraživanja koja smo u prethodnom periodu radili na području gornjeg toka rijeke Zete rezultirala su studijama - Faunistička i ekološka istraživanja makroinvertebrata u slivnom području gornjeg toka rijeke Zete, koju je uradio dr Bogić Gligorović, i plan revitalizacije, koji je u stvari plan za smanjenje, sprječavanje i izbjegavanje pritisaka na vodotocima rijeke Zete, kao i njenih pritoka - Gračanice i Bistrice“, kazala je Vuković.
Na Okruglom stolu predstavljene su obje studije.
„Kroz plan revitalizacije smo mapirali sve pritiske koji su prisutni na gornjem toku Zete i dali prijedloge na koji način te pritiske možemo da otklonimo. Sama rijeka Zeta ima status od državnog značaja i donji tok ima status zaštićenog područja u kategoriji Park prirode, dok gornji tok rijeke to nema. Cilj ovog projekta je bio da se stavi fokus na važnost i gornjeg toka rijeke Zete, da se izanaliziraju svi ovi pritisci koji su prisutni, ali i da se probaju naći rješenja za njih, odnosno za otklanjanje ovih nelegalnih aktivnosti i da se eventualno pokrene proces zaštite i gornjeg toka rijeke Zete imjući u vidu da u gornjem toku imamo brojne biodiverzitetske vrijednosti“, kazala je Vuković.
To im je i bio cilj kada su sa Agencijom za životnu sredinu potpisali memorandum o saradnji.
„Cilj potpisivanja memoranduma je sagladevanje mogućnosti za pokretanje postupka zaštite gornjeg toka rijeke Zete, ali isto tako i implementacija ovog plana mjera koje podrazumijevaju, između ostalog, i pokretanje postupaka vezanih za utvrđivanje štete nastale u životnoj sredini koje su prisutne na ovom području, a koje smo mi mapirali kroz naš rad“, kazala je izvršna direktorica „Hreen home“.
Kako je objasnila, pripremaju inicijativu koju će predati lokalnoj upravi Nikšića, a kojom će ponuditi argumente zbog čega gornji tok Zete zaslužuje da bude zaštićen.
„Nakon toga bi trebalo da Agencija za životnu sredinu uradi studiju i da svoju procjenu da li ovo podučje treba biti zaštićeno u budućnosti ili ne“, objasnila je Vuković.
Veći broj NVO je pokrenuo inicijative da rijeka Zeta bude u potpunosti zaštićena, a ne samo njen donji tok. Boro Vuković, iz opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kazao je da su sa tim inicijativama upoznate sve relevantne institucije, u prvom redu Elektroprivreda koja gazduje vodama i koja ima u planu da realizuje projekat prevođenja viška voda rijeke Zete u Krupac i Slano.
„U gornjem toku već postoji jedan zaštićeni objekat. To je Gornjepoljski vir, najveća estavela u Dinaridima, koja je zaštićena 2014, a u toku je inicijativa da se zaštiti i Vidov potok, intermitentni izvor, odnosno potajnica. Gornji tok rijeke Zete itekako zaslužuje da bude zaštićen, ali da će se uspjeti zaštititi cio gornji tok ili samo dio, vidjećemo. Cijelo Nikšićko polje, koje je kraško, je neobičnog sadržaja i bogatstva i u pogledu biodiverziteta. Međutim, tu ima mnogo problema. Imamo i devastiranih djelova, a naročito su devastirane dvije lijeve pritoke Zete – Bistrica i Gračanica. Vidjećemo kako će se u budućem pravcu odvijati ta zaštita“, kazao je Vuković.
Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici resornog Ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine, Opštine Nikšić, nevladinog sektora.
Bonus video:
