Potrebno je da mladi više učestvuju u procesima donošenja odluka, jer društva koja daju snažan glas mladima će preživjeti i biti dugoročno održiva, a kvalitetno obrazovanje u skladu sa savremenim potrebama preduslov je da mladi budu pripremljeni i za tržište rada.
To je akcentovano na panelima "Mladi i ljudska prava na Zapadnom Balkanu" i "Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju mladih u regionu" u okviru regionalne konferencije "Mladi u regionu Zapadnog Balkana - (samo)isključeni", koju Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje u saradnji sa TACSO kancelarijom za Zapadni Balkan i Tursku uz podršku Evropske unije, kao dio doprinosa obilježavanju Evropske godine mladih, saopšteno je iz PR centra
Kako se navodi izvršna direktorka Jugoistočne evropske mreža mladih u Bosni i Hercegovini, Mirela Rajković, rekla je da se često čuje da mladi treba da traže svoje mjesto pod suncem, da se više izbore da se njihov glas čuje, ali važno je, kako je dodala, imati na umu, da postoji dio njihove, ali i odgovornosti odraslih.
"Najbolji model participacije jeste partnerstvo odraslih i mladih. Mladima treba da damo sve potrebne informacije, da zajedno razumijemo kontekst u kojem se određena politika kreira i da čujemo njihov glas. To nije samo naša dobra volja, to je naša obaveza. Dakle, jeste njihova, ali je i naša odgovornost jer donosimo odluke u njihovo ime", navela je Rajković.
Potpredsjednica Omladinskog foruma Evropskog pokreta u Srbiji, Marija Babić, kako dodaju, kazala je da se diskriminacija najviše uočava u pravu na rad, obrazovanju, ali i u participiranju u nekim drugim sferama, uz naznaku da je iz perespektive mladih s invaliditetom pravo na rad teško dostižno.
"Visokoškolske ustanove ne prepoznaju koji vidovi podrške su potrebni mladima. Zakonima je predviđeno kako upisuju mladi iz određenih marginalizovanih grupa na visokoškolske ustanove, ali visokoškolske ustanove odbijaju da pruže te sisteme podrške, i tu je nužno da reaguju Vlada, ali i povjerenik za zaštitu građana", objasnila je Babić.
Dodaje se i da je izvršna direktorka NVO Juventas, Ivana Vojvodić, istakla je da siromaštvo snažno pogoršava rizik od socijalne isljučenosti.
"Imamo podatak da je trećina djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva. Država ulaže ali reaktivno i nedovoljno, i u rijetkim situacijama govorimo o servisima koji su održivi i uključivi za mlade u riziku u dijelu kreiranja tih servisa i ocjenu njihovog kvaliteta“, rekla je Vujović.
Istraživanja, kako je navela, pokazuju da je verbalno, a nekada i fizičko nasilje najviše usmjerno prema Romima, LGBT populaciji, ali i prema djeci i mladima koji fizički izgledaju drugačije.
"Četvrtina srednjoškolaca je u nekom momentu bila žrtva fizičkog nasilja, a još značajniji broj je bio žrtva verbalnog nasilja i to u školskom okruženju. Institucije još ne rade dovoljno strateški, iako imamo dobra strateška dokumenta za mnoge oblasti. Vrijeme je za preuzimanje odgovornosti i pravu akciju u ovom smislu“, mišljenja je Vojvodić.
Istraživačica doktorskih studija na Evropskom institutu Londonske škola ekonomije i nauka, Venera Cocaj, kazala je da se stalno očekuje da mladost ponese društvo naprijed, ali da se to ne dešava, piše u saopštenju.
"Mladi vide Balkan kao mjesto gdje ne mogu da realizuju svoje snove. Balkan se vidi kao jedno koruptivno društvo, ne samo u politici, već postoji i kulturni nepotizam, i mladi cijene da je teško da tu ostvare sebe“, rekla je Cocaj.
Građanski aktivista iz Sjeverne Makedonije, Ivan Durgutov, smatra da svi mogu biti kreatori i nosioci promjena.
"Sjevernu Makedoniju je za 19 godina napustilo 150 hiljada mladih ljudi. Jedna je stvar imati nešto na papiru, a druga je stvar primijeniti to u praksi. Ne treba samo da pričamo o stvarima, nego da ih poboljšamo, a ima mnogo načina kako da napredujemo. Dok god imate volju da nešto promijenite u svome okruženju, dok god imate volju da poboljšate uslove života u svojoj zemlji, možete se smatrati mladom osobom. Nemojmo da izgubimo takav duh“, poručio je Durgutov.
Tokom diskusije, kako se navodi, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, ocijenila je da država ostaje bez djece, bez mladih, a ako 50 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru „onda je to veliki alarm za društvo da se hitno nešto promijeni“. Predsjednica Savjeta mladih Demokratske partije socijalista, Sonja Milatović, smatra da mladima treba poslati jasnu poruku da imaju pravo na mišljenje, koje podrazumijeva stav oko raznih društvenih i političkih tema. Brajan Martić, iz Foruma mladih URA-e, ukazao je da je korona ostavila ogromne posljedice na mentalno zdravlje pogotovo mladih, a da toga društvo nije svijesno i da se o tome ne govori.
Tokom panela „Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju mladih u regionu“, dodaje se, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amer Osmić, istakao je da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini ne traže nove automobile, svemirske brodove, mogućnost da studiraju sa najnovijim aparatima, već samo život dostojan čovjeka.
"Mi nemamo percepciju da možemo napraviti nešto što se zove dualni sistem obrazovanja, nešto što će uvesti mladu osobu u procesu edukovanja u posao koji će sjutra raditi. Mi smo za period od 10 godina izgubili 270 hiljada mladih ljudi. Nema veće kazne za državu od one da joj njen građanin okrene leđa i kaže - ja ovdje ne želim da živim. U BiH preko 67 odsto mladih ljudi ima izrazito veliku želju da napusti državu, a preko 60 odsto njih je već preduzelo konkretne korake da ode“, ukazao je Osmić.
Istakao je da je stanovništvo u BiH, a pogotovo mladi ljudi medijski nepisemni i preko 80 odsto njih donosi zaključke na osnovu pročitanog naslova.
Koordinatorka istraživačkih aktivnosti u Beogradskoj otvorenoj školi, Aleksandra Đurović, ukazala je kako piše u saopoštenju da postoje razlike u stopi aktivnosti i samoj stopi zaposlenosti između mladih žena i muškaraca na tržištu rada.
"Postoje mnogo veći izazovi sa kojima se u ovom pogledu nekada suočavaju mladi u ruralnim oblastima. Takođe, mladi s invaliditetom i mladi iz određenih nacionalnih manjina takođe imaju specifične izazove sa kojima se suočavaju. Ne samo što se mladi nalaze u problemima u vezi sa pristupanjem tržištu rada, već u toj situaciji ostaju jako dugo“, rekla je Đurović.
Ukazala je da brojni mladi rade u nesigurnim uslovima, uključeni su u neformalno zapošljavanje, sa nesigurnim ugovorima, brojni su prekovremeni sati i imaju iskustva diskriminacije.
Đurović je primijetila da mnoge institucije rade nešto u pogledu mjera u vezi sa zapošljavanjem mladih, ali ne sarađuju dovoljno što dovodi do toga da su neke mjere duplirane, a da odeđena grupa mladih uopšte ne dobija potrebu podršku.
Projektna menadžerka u Organizaciji Partneri Albanije za promjene i razvoj, Era Šerifaj, istakla je, navode iz PR centra, da je učešće mladih u političkim procesima veoma nisko.
"Vlada treba da shvati potrebe mladih i kako njih može angažovati u političkim procesima. U izvještajima za Zapadni Balkan se stalno naglašava pitanje kvaliteta obrazovanja. Pojavljuje se odliv mozgova na cijelom Balkanu. Želim naglasiti i odsustvo infrastrukture, tehnologije u obrazovanju, kao i digitalizacije“, rekla je Šerifaj.
Kada je riječ o zapošljavanju mladih tu, kako je rekla, ima više izazova, a jedan od njih je vezan za loš sistem obrazovanja i neprilagođavanje nastave onome što se stvarno traži na tržištu rada.
"Na Zapadnom Balkanu 30 odsto mladih su nezaposleni, a devet odsto njih je duži period u evidencijama nezaposlenosti“, kazala je Šerifaj.
Dodaje se da je projektni menadžer i programski saradnik Mreže mladih Hrvatske, Kristijan Orešković, ociijenio je da iako je dio EU, Hrvatska nema manje izazova i problema nego države u regionu.
"I dalje nemamo sistemski građanski odgoj i obrazovanje. U Hrvatskoj se i dalje to pitanje politizuje i svrstava se u ideološku kategoriju. To i jeste ideološko pitanje, ali je pitanje te ideologije da želimo mlade ljude naučiti da kritički promišljaju. Ako imamo politički pismene građane, onda ćemo imati i mnogo kompetentnije političke lidere, jer će znati da će ih građani prozivati na odgovornost“, kazao je Orešković.
Ključno je, kako smatra, u sve procese uključiti mlade ljude i pitati ih šta je njima stvarno potrebno i šta im je prioritet.
Direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu kulture, mladih i sporta Kosova, Dževat Bajrami, kako navode kazao je da izvještaji pokazuju da postoji velika raspoloživa radna snaga, koja može da ispuni zahtjeve tržišta.
"Mi u našem Ministarstvu smo se u kontinuitetu angažovali u podršci omladini, kako bi se realizovali konkretni projekti. Ponudili smo program zapošljavanja i neformalne edukacije posredstvom raznih obuka za preduzetnike, kako bi dali mogućnost mladima da inovativne ideje za biznis pretvore u realnost. Svake godine finansiramo oko 200 biznis planova mladih, čija je vrijednost oko milion eura", naveo je Bajrami.
Bonus video:
