Trećina mladih u Crnoj Gori želi da napusti državu, a kao najčešće razloge za nezadovoljstvo navode sveukupni kvalitet življenja, nemogućnost zaposlenja, kao i kvalitet obrazovanja i različitih sadržaja u svojim zajednicama.
To su nalazi istraživanja Instituta za strateške studije i projekcije o percepcijama i potrebama mladih i procjene lokalnih politika, koje je sprovedeno u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije za Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2).
Istraživanje, koji je finansirala Evropska unija (EU) a sproveo Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), sprovedeno je u 15 crnogorskih opština na uzorku od 1.818 mladih.
“U prosjeku 33,4 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru. U opštinama gdje je posebno naglašena želja za napuštanjem, ona je prisutnija kod mladih žena”, pokazalo je istraživanje.
Prema nalazima istraživanja, najveći broj mladih želi zaposlenje u državnoj upravi ili javnim institucijama, što je izraženije kod mladih žena, posebno iz sjevernih opština, iz Nikšića i sa Cetinja, dok mali broj njih razmišlja o startapu ili nevladinim organizacijama (NVO).
Kako se navodi, najveći broj mladih koji rade zaposleni su u sektoru trgovine i usluga, dok gotovo trećina ispitanih, odnosno 30,5 odsto, radi na poslu koji ne odgovara nivou stečenih kvalifikacija ni oblasti školovanja, odnosno studiranja.
Na pitanje “Da li smatrate da je znanje koje stičete kroz formalno obrazovanje dovoljna polazna osnova da lako nađete zaposlenje”, najveći broj mladih imalo je negativan odgovor u Plužinama 62,3 odsto, Budvi 54,2 odsto i Herceg Novom 48,8 odsto.
Najviše pozitivnih odgovora bilo je u opštinama Pljevlja 64,9 odsto, Berane 54,5 odsto i Tivat 51,3 odsto.
“Više od polovine mladih, odnosno njih 57,8 odsto ne vjeruje da za njih postoji prilika za zaposlenje, što je češći stav mlade muške populacije”, pokazalo je istraživanje.
Najčešće prepreke koje su mladi identifikovali su opšti nedostatak poslova, loši radni uslovi, potrebna partijska knjižica kao i potrebna veza, dok se 31,9 odsto mladih nije registrovalo u Zavodu za zapošljavanje, najčešće jer ne vide korist od registracije.
Na skali od jedan do deset, mladi ocjenjuju svoj društveni i politički aktivizam sa 6,2 i 2,5, dok 27 odsto ispitanika nije sigurno ili smara da mladi ne mogu uticati na promjene u društvu.
Nalazi pokazuju da 68 odsto mladih nije pohađalo nikakav vid neformalnog obrazovanja, a kao razlog za to ističu da taj vid obrazovanja ne postoji u njihovoj opštini, da im nije potreban ili ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost.
“Čak 70 odsto nezaposlenih smatra da se osobe zapošljavaju preko veze, ne kvalifikacijama”, pokazalo je istraživanje.
Kada je u pitanju članstvo u različitim organizacijama, 9,5 odsto mladih su članovi političkih partija, 7,1 odsto studentskih udruženja, 6,8 odsto nevladinih organizacija, a šest odsto su u omladinskim klubovima i centrima.
Skoro 44 odsto ispitanika nikada ne prisustvuje kulturnim događajima u muzejima, galerijama i pozorištima, što je problem posebno izražen među muškom populacijom, dok je 1,5 prosječan broj knjiga koje su ispitanici i ispitanice pročitali u posljednja tri mjeseca.
Istraživanje je pokazalo da 29,3 odsto mladih dolazi na koncerte i svirke nekoliko puta godišnje ili rjeđe, dok se 24,4 odsto nikada ne bavi fizičkom aktivnošću.
Gotovo polovina mladih, odnosno 47,6 odsto nikada ne prisustvuje sportskim događajima, njih 37,5 odsto nema hobi, a više od 80 odsto ne posjećuje lokalni omladinski klub niti učestvuje u aktvinostima lokalnih NVO.
U zaključcima istraživanja se navodi da mladi u većini opština nijesu upoznati sa zakonodavnim i strateškim okvirom koji se odnosi na njih, kao i da ne poznaju mehanizme koji su im na raspolaganju za uključivanje u donošenje odluka.
Istraživanje je pokazalo da je iskustvo mladih uglavnom negativno po pitanju učešća u takvim aktivnostima, kao i da je uključenost formalna.
“Neinformisanost i nedijeljenje informacija je prepoznato kao ogromni problem koji je prisutan na različitim nivoima. Istraživanje je ukazalo i na značajnu pasivnost mladih u brojnim oblastima”, kaže se u dokumentu.
U svim opštinama je registrovana neinformisanost mladih o programima Zavoda za zapošljavanje, uprkos brojnim programima te institucije, ali je identifikovan i problem koji se odnosi na zloupotrebe učesnika programa stručnog osposobljavanja.
“Ocijenjeno je da formalni obrazovni sistem ne nagrađuje i ne razumije u dovoljnoj mjeri zainteresovanost i usmjerenost mladih na neformalne vidove obrazovanja. Takođe, neformalno obrazovanje zahtijeva znatno veću decentralizaciju”, kaže se u dokumentu.
Kako se navodi, aktuelan je porast govora mržnje a prisutna je velika mobilizacija mladih u političke partije.
U zaključcima istraživanja se ocjenjuje da je potrebno podsticati mlade, prevashodno učenike, da se angažuju u društvenom radu, ali i da ih treba animirati kada su posrijedi pitanja do kojih im je stalo, i intenzivnije uključiti u sisteme usluga i institucija.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova kazala je da ReLOaD inicijativa postoji kako bi se stvaralo društvo po mjeri svih, dodajući da jedan od prioritetnih ciljeva jeste uključivanje mladih u razvoj zajednice.
“Već smo pokazali kako se mogu realizovati inkluzivni, rodno odgovorni projekti i to baš u oblastima koje lokalna zajednica prepoznaje kao ključne. Kada transparentne mehanizme za raspodjelu javnih sredstava spojimo sa omladinskim aktivizmom, imamo veliku šansu da suštinski poboljšamo položaj ne samo mladih, već cijele zajednice”, smatra Gašparikova.
Ona je pojasnila da će dio programa, posvećen mladim ženama i muškarcima, pružiti mogućnost da se informišu o konkretnim omladinskim inicijativama, usavrše svoje vještine i da rade.
“Mladi su ponekad obeshrabreni zbog nedovoljno prilika za posao i finansijske situacije. Vidimo i da često nijesu zadovoljni obrazovnim sistemima i kulturnom ponudom u svojim opštinama. S druge strane, otkrivamo i što mlade zanima, kakve su njihove biznis ideje, kojim vještinama odlično vladaju”, rekla je Gašparikova.
Ona je kazala da istraživanje daje uvid u percepcije prilika i barijera iz ženske i muške perspektive, odnosno percepcije stanovnika različitih opština.
“Vjerujem da će rezultati istraživanja poslužiti donosiocima odluka kao polazna tačka u kreiranju politika i programa za mlade i izazove sa kojima se suočavaju”, istakla je Gašparikova.
Zamjenik šefice delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri je naveo da je angažman mladih veoma bitna tema za Uniju, dodajući da je taj dio populacije osjetio najveći uticaj pandemije.
“Želimo da uključimo mlade sa cijelog kontinenta, uključujući one iz zemalja kandidata za članstvo u EU, kako bi mogli aktivno da sudjeluju u svim inicijativama. Crnogorska omladina su budući građani EU”, istakao je Seri.
On je kazao da rezultati daju koristan uvid u brige mladih u zemlji.
“Većina nije zadovoljna kvalitetom života, mogućnostima zapošljavanja. Zabrinuti su zbog društvenih tenzija u svojim zajednicama i previše se njih seli od kuće kako bi pronašli bolje prilike u Podgorici ili inostranstvu”, rekao je Seri.
Prema riječima Serija, to su pitanja kojima se treba ozbiljno pozabaviti.
On je rekao da EU, zajedno sa UNDP-em i Vladom Crne Gore, već radi na mnogim projektima i inicijativama za rješavanje problema s kojima se mladi ljudi suočavaju.
“Želimo da vam pružimo bolje obrazovanje, posao i mogućnosti osposobljavanja, a takođe se trudimo da vas više uključimo u procese donošenja odluka na nacionalnom i evropskom nivou”, rekao je Seri.
Ministar mladih i sporta Vasilije Lalošević kazao je da je pitanje mladih jedno od krucijalnih pitanja, dodajući da će značajan dio resursa njegovog resora biti iskorišćen da bi se razriješili neki od problema na koje je ukazano u istraživanju.
“Zadovoljstvo mi je što je, reorganizacijom Vlade, Uprava za sport i mlade postala Ministarstvo. To je svojevrsno podizanje ljestvice naše obaveze i odgovornosti”, rekao je Lalošević.
On je kazao da je pitanje zašto obrazovani mladi ljudi svoju sudbinu vezuje za države Zapadne Evrope ključno pitanje kako za cjelokupno društvo, tako i za Ministarstvo mladih i sporta.
Lalošević je najavio i osposobljavanje omladinskih centara u svim crnogorskim opštinama, izmjene Zakona o mladima, kao i novu strategiju koja će se baviti tom populacijom, a koja se odnosi na period od ove do 2026. godine.
Bonus video:
