Sudija Višeg suda Miodrag Pešić najozbiljniji je kandidat za predsjednika Upravnog suda, jer nakon odlaganja zbog problema sa kvorumom počinje procedura izbora po oglasu iz avgusta prošle godine.
Sjednica Sudskog savjeta, na čijem je dnevnom redu i ta tačka, zakazana je za četvrtak a za mjesto predsjednika prijavilo se četvoro sudija i direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Ivan Medojević.
Pored sudije Pešića, za čelno mjesto Upravog suda zainteresovan je sadašnji vršilac dužnosti predsjednika tog suda Muzafer Hadžajlić, sudija Upravnog suda Srđan Klikovac i sudija Osnovnog suda u Podgorici Dragan Babović.
Čelno mjesto Upravnog suda upražnjeno je odlaskom Branke Lakočević u penziju u avgustu prošle godine.
Dragan Babović je i član Sudskog savjeta pa je 20. maja podnio ostavku na to mjesto, kako bi sjutra mogao da bude dio procedure izbora. Na dnevnom redu sjednice su intervjui sa kandidatima za izbor predsjednika Upravnog suda Crne Gore, po javnom oglasu od 30. 8. 2021. godine.
Na sajtu pravosuđa objavljeno je da je ostavka sudije prva tačka dnevnog reda, a intervjui druga.
Iako procedura izbora nije ni počela, prema informacijama Vijesti najveću podršku među članovima Sudskog savjeta ima sudija Miodrag Pešić, koji je takođe od juna 2012. do jula 2014. bio član tog tijela.
Pešić je ekspert za slobodu izražavanja jer je prošao obuke Savjeta Evrope u tom dijelu, ali je ranije donio presude koje su kritikovane kao suprotnost afirmacije tog ljudskog prava. Najoštrije reakcije u javnosti izazvala je njegova presuda protiv lista “Vijesti” po tužbi advokatice Ane Đukanović u vezi korupcije u slučaju “Telekom”.
Ustavni sud je 2020. utvrdio je da je potvređena sloboda izražavanja presudom Višeg suda u Podgorici, koji je ranije osudio “Vijesti” zbog teksta “I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito” utvrdivši da je advokatici povrijeđen ugled i čast.
Prvostepenu presudu u tom predmetu donio je Pešić dok je bio sudija Osnovog suda u Podgorici, tvrdeći da su “Vijesti” objavljivanjem fotografije i takvog naslova implicirale da je advokatica primila mito, odnosno da list ne ostavlja sumnju čitacioma da je baš ona uzela mito jer je “sestra najvišeg zvaničnika Vlade”.
Ana Đukanović je sestra predsjednika države i bivšeg premijera Mila Đukanovića.
U pitanju je tekst o privatizaciji Telekoma, a zbog sličnog sadržaja i na istu temu Ustavni sud je ranije presudio u korist dnevnog lista Dan i nedjeljnika Monitor usvojivši njihove žalbe.
U drugom slučaju, kao član vijeća Višeg suda Miodrag Pešić je smanjio naknadu koje je Osnovni sud dosudio za povredu časti i ugleda u tužbi urednika TV Vijesti Vladana Mićunovića protiv TV Pinka.
Vijeće je smatralo da je prvostepeni sud dosudio previsok iznos na ime nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti (3.000 eura), pa je smanjilo naknadu na 1.000 eura. U presudi se ocjenjuje da bi “dosuđivanje naknade u većem iznosu predstavljalo nezakonito bogaćenje lica kome je nanijeta šteta i ne bi odgovarala svrsi dosuđene novčane naknade”.
Sudski savjet kao Izvršni odbor DPS-a
Prilikom izbora sudije Pešića za Sudski savjet 2012. poslanik SDP-a Ervin Spahić kritikovao je to rješenje, navodeći da bi to tijelo moglo postati izvršni odbor DPS-a ako se sudije budu birale po kritirijumima po kojima je biran Pešić.
Spahić je u tada bio na čelu resornog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine. Pešić je u trenutku izbora za Sudski savjet imao trogodišnje sudijsko iskustvo i hipoteku da je u sudstvu ušao sa mjesta predsjednika Savjeta mladih DPS-a u Bijelom Polju.
”Taj sudija je iz mog grada (Bijelo Polje), znam da je bio predsjednik mladih DPS-a, pa ga je vjerovatno preporučilo iskustvo i stručne preporuke, a ne partijska pripadnost. Kako je on kvalifikovaniji za to mjesto od sudija sa dvadesetogošnjim stažom?”, upozorio je tada Spahić.
Pešić je tada to “Vijestima” potvrdio, navodeći da se, nakon što je dao doprinos nezavisnosti Crne Gore, posvetio struci i nauci, a i da su ga za članstvo u Sudskom savjetu preporučile kolege sudije.
On je i predavač na privatnom UDG fakultetu u Podgorici, na čijem sajtu stoji detaljna biografija sa brojnim obukama i radovima sudije Pešića.
U zaključku programa za predsjednika Upravnog suda Pešić je naveo da dalja demokratizacija crnogorskog društva pretpostavlja snažne institucije, i da Upravni sud ima važno mjesto u pravosudnom sistemu.
Nema stečajne mafije, hipoteka nezakonitog uticaja
Kada je u pitanju sadašnji vršilac dužnosti predsjednika Upravnog suda Muzafer Hadžajlić, on uskoro, kako je rečeno Vijestima, stiče uslove za penziju. Na sajtu Upravnog suda u njegovoj biografiji nije objavljena godina rođenja.
Piše da je za sudiju tog suda izabran u decembru 2014. godine, do kada je bio predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju koji je u međuvremnu tokom racionalizacije sudske mreže ukinut.
Bio je sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju, advokat, sekretar Skupštine opštine Bijelo Polje. Kao predsjednik Privrednog suda Muzafer Hadžajlić je negirao da postoji stečajna mafija o čemu se godinama govorilo, a nedavno je to ozvaničeno sumnjama Specijalnog tuižilaštva u slučaju sudije i predsjednika podgoričkog Privrednog suda Blaža Jovanovića. Taj sud je preuzeo i predmete bjelopoljskog Privrednog suda.
U programu rada Upravnog suda, koje je podnio Hadžajlić navodi se da je 88,8 odsto njegovih odluka u Upravnom sudu potvrđeno, a da su mu prioriteti da se skrati dužina upravnog spora, poboljša kvalitet rada.
Njegov kolega Srđan Klikovac je u rezimeu svog programa rada izrazio želju da Upravi sud “postane perjanica crnogorskog pravosuđa”. On je naveo da je taj sud zahvatio, kako je napisao, talas promjena jer će još dvoje sudija morati u penziju.
Sudija međutim u proces izbora ulazi sa hipotekom da je prekršio Etički kodeks sudija jer je pokušao da utiče na kolegu iz Suda za prekršaje u postupku, koji se vodi protiv njega zbog kršenja zakona o javnom redu i miru. Ista Komisija prethodno je konstatovala povredu Kodeksa u istom slučaju, zbog prijetnji koje je Klikovac, pokušavajući da zaštiti suprugu, uputio nastavniku jedne škole u Podgroici.
Kada je u pitanju sudija Dragan Babović, on je karijeru počeo u Komunalnoj policiji Podgorice, nakon čega je biran za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću a potom u Podgorici. Akcija za ljudska prava ranije je u saopštenju navela da Babović ne može biti biran jer nije podnio ostavku, prije nego se prijavio na konkurs.
To je bilo u februaru kada je izbor za predsjednika Upravnog suda odložen zbog nedostatka kvoruma, odnosno jer je tadašnji premijer bio član Savjeta.
Babović u progamu navodi da treba raditi na kvalitetu rada, blagovremenosti, edukaciji, proaktivnom obavještavanju građana na sajtu pravosuđa.
U Programu rada Ivana Medojevića, direktora AZLP, potencira se važnost uloge predsjednika za ažurnost suda i bolji rad.
Medojević je na mjesto direktora Agencije izabran sa mjesta pomoćnika ministra održivog razvoja i turizma, a konkurs je u dijelu javnosti osporavan kao nezakonit.
Za izbor potrebno da svi podrže jednog kandidata
Nakon intervjua i ocijenjivanja kandidata, za izbor predsjednika Upravnog potrebno je da glasaju svi članovi Sudskog savjeta, koji je desetkovan.
Iako je Zakonom u sudovima i Sudskom savjetu propisano da on ima 10 člana, nakon ostavke Dragana Babovića ostalo je šestoro. Od toga je jedna sutkinja (Ana Perović Vojinović), ugledni pravnici Vesna Simović Zvicer, Loro Markić i Dobrica Šljivančanin, ministar pravde Marko Kovač i v.d predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Bonus video:
