Samo mali dio soli koju konzumiramo stvar je naše odluke i izbora, dok tri četvrtine dnevnog unosa soli je "skrivena so" i dolazi iz hljeba, gotovih supa, cerealija, mesnih proizvoda i prerađevina, poručila je Mina Brajović, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (STO) u Crnoj Gori.
On je to, kako se navodi u saopštenju kancelarije SZO u Crnoj Gori, rekla na sastanku sa tematskim fokusom na definisanje sadržaja soli u hljebu i pekarskim pecivima "SZO preporuke i uporedna praksa".
Sastanak je organizovan, kako su dodali, u saradnji Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, uz ekspertsku i finansijsku podrsku SZO.
"Dakle, napor i odluka pojedinca da smanji dnevni unos soli jeste važan, ali nije dovoljan. Za borbu protiv prekomjernog unosa soli treba nam široko partnerstvo", dodala je Brajović.
Ona je podsjetila da od 2017, kada je donijet Program za smanjenje prekomjernog unosa soli iz hrane u Crnoj Gori za period 2017-2025, gotovo da nije bilo značajnijeg pomaka u smislu smanjivanja sadržaja soli.
"Tako, prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ) iz 2022. danas prosječni sadržaj soli npr. u hljebu iznosi 1,4 odsto (1,4 gr na 100 grama hljeba), dok je ranije bio 1,5 odsto, u burecima je 1,9 odsto, dok je ranije bio dva posto. Ako imamo na umu da prosjek uvijek krije ekstremne vrijednosti, kao i da značajan broj ispitanih proizvoda sadrži više od 1,5 odsto soli u hljebu, a posebno činjenicu da je hljeb glavna i dominantna namirnica na trpezi u Crnoj Gori, situacija traži posebnu pažnju nadležnih organa i proizvođača", dodala je Brajović.
U tom smislu Brajović je, kako se ističe, istakla da je potrebno raditi na redovnom sprovođenju nadzora u smislu monitoringa i mjerenja koliko se unosi dnevno soli, koliko soli sadrže prehrambeni prozivodi i koji su efekti kao rezultat sprovođenja intervencija. Jednako je važno insistirati na reformulisanju hrane, označavanju sadržaja prehrambenih artikala. Posebno treba ulagati u podizanje nivoa svjesnosti – kako bi informisani građani bili dio rješenja problema i mijenjali svoje navike, ali i organizovano tražili promjene i vršili pritisak na ugostiteljski sektor, mesnu industriju, pekarski sektor, kreatore politika da im stvore ambijent gdje će zdrav izbor biti lak izbor po mjeri džepa svakog građanina.
Ivana Živković, generalna direktorka u Direkoratu za javno zdravlje, rekla je da visoka potrošnja soli, više od pet grama dnevno, doprinosi povećanju krvnog pritiska i povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara.
"Nažalost zbog povišenog krvnog pritiska u svijetu godišnje umre 11 miliona ljudi. Procjenjuje se da bi se svake godine moglo spriječiti 2,5 miliona smrtnih slučajeva ako bi se globalna potrošnja soli smanjila na preporučeni nivo, smanjivanjem slučajeva moždanih udara za jednu četvrtinu, dok bi broj koronarnih srčanih bolesti bio smanjen za petinu", naglasila je Živković.
Ona je dodala da prema istraživanjima koja su rađena u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom pokazalo se da prosječno odrasle osobe u Crnoj Gori unose skoro 12 grama soli.
"Žene oko 10 grama, a muškarci oko 14 grama, što je više nego duplo", dodala je Živković.
U saopštenju se navodi da je doktorica Zorica Đorđević predstavila rezultate analize koju je sproveo Institut za javno zdravlje u toku 2022. Ona je najavila da će Institut za javno zdravlje uz podršku SZO i njenih partnera u toku ove godine preduzeti aktivnosti na smanjenju sadržaja soli, kroz zajedničke aktivnosti sa Ministarstvom poljoprivrede, sa proizvođacima, Privrednom komorom, Upravom za bezbjednost hrane...
Na sastanku je učestvovala doktorica Rain Jamamoto, dodaju iz SZO.
"Definisane ciljnih vrijednosti za sadržaj soli je efikasan način smanjivanja dnevnog unosa soli kroz smanjivanje sadržaja soli u prehrambenim prozivodima. Definisane ciljne vrijednosti moraju da budu vremenski ograničene i realne", rekla je Jamamoto.
Bonus video:
