Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) trebalo bi da o slučaju dodjele državljanstva dva brata iz Podgorice postupi istovjetno, a ne da, kao u slučaju prvog B.B. donosi odbijajuća rješenja i čeka presudu Upravnog suda, pa ga potom u knjigu državljana upisuje po sili zakona.
To su, pored ostalog, juče saopštili iz Centra za građanske slobode (CEGAS) o slučaju u kojem je, nakon godina suđenja, B.B. dobio državljanstvo Crne Gore, dok se za njegovog brata, za istu stvar, čeka treća meritorna presuda Upravnog suda. Saopštili su i da o tom slučaju na više dopisa koje su uputili, od resora na čijem je čelu Filip Adžić nisu dobili odgovore.
Iz CEGAS-a su juče saopštili da je za građanke i građane “najpreče uspostavljati pravnu izvjesnost jasnom primjenom zakona”, te da državni službenici i donosioci rješenja, “vodeći računa o pravnoj tačnosti, a onda i ekonomičnosti postupaka... moraju biti svjesni troškova samih postupaka pred drugostepenim organima”.
”Vijesti” su nedavno objavile da je dvadesetrogodišnji B.B. iz Podgorice državljanstvo Crne Gore dobio tek nakon što je MUP, nakon tri rješenja Upravnog suda na štetu tog resora, bio prinuđen da ga upiše u knjigu državljana. Njegov brat ima potpuno isti status, ali MUP mu državljanstvo neće dodijeliti na osnovu rješenja B.B, već će i on čekati sudski epilog.
Iz CEGAS-a su i ranije kazali da su MUP i Upravni sud različito tumačili isti slučaj i podsjetili i da Zakon o upravnom postupku obavezuje da “javnopravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio o bitno istovjetnim upravnim stvarima”.
Upravni sud tri puta je poništavao rješenje resora unutrašnjih poslova, cijeneći da je neosnovano odbijanje zahtjeva B.B. da bude upisan u knjigu državljana Crne Gore. Prema posljednjoj presudi iz januara, MUP je u obavezi i da tužiocu nadoknadi troškove postupka u iznosu od 400 eura.
”Dva brata čekaju godinama na dobijanje crnogorskog državljanstva na osnovu člana 10 Zakona o crnogorskom državljanstvu, prema kojem crnogorski iseljenik i član njegove porodice do trećeg stepena srodstva u pravoj liniji može steći crnogorsko državljanstvo prijemom ako zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori najmanje dvije godine i ujedno ispunjava sve uslove iz člana 8 stav 1 tačke 1, 4, 5, 7 i 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu. MUP je dva puta donio odbijajuće rješenje za jednog od braće, smatrajući da ne postoje relevantni dokazi koji upućuju na to da je njegov djed crnogorski iseljenik, dok Upravni sud, svojim presudama, potvrđuje suprotno”, podsjetili su juče iz CEGAS-a, dodajući da je treći put, po sili zakonske procedure, kad je Upravni sud donio treću presudu, MUP izdao rješenje kojim je B.B. stekao pravo na crnogorsko državljanstvo prijemom.
”Drugog brata očekuje isti, prilično iscrpljujući i mukotrpan, postupak pred sudom, a MUP se ne oglašava”, kazali su iz CEGAS-a.
Ta NVO je ranije od MUP-a tražila i broj rješenja o dodjeljivanju crnogorskog državljanstva prijemom, na osnovu sudskih odluka, za period od 2016. do 19. aprila 2022. Kako su kazali, dobili su odgovor da se isključivo radi o jednom tako dodijeljenom državljanstvu - o slučaju B.B.
”Bez obzira na jedinstven slučaj, neujednačenost u tumačenju pravne norme MUP-a i Upravnog suda budi pravnu nesigurnost... Nejasno je kako MUP ostaje pri stavu tumačenja te norme u konkretnom slučaju, sve do treće presude Upravnog suda, kada sud ulazi u meritum, pa MUP u konačnom dodjeljuje rješenje kojim se odobrava crnogorsko državljanstvo”, navode iz te NVO i dodaju da se, kako rođeni brat B.B. ima potpuno isti status, “ne smije očekivati drugačije pravno rješenje, ni čekanje epiloga tri sudska postupka pred drugostepenim organom”.
Bonus video:
