Cikloturistička ponuda Crne Gore do sada nije cjelovito razmatrana ni adekvatno planirana, iako predstavlja značajan, naglo rastući segment turističke djelatnosti u Evropi.
Turisti na biciklima u našoj državi ne mogu naći sigurne “bici-puteve”, odmorišta, servise, informacione table duž puta, saobraćajne znakove... Zbog toga, kako za “Vijesti” kaže koordinator za cikloturizam u Biciklističkom savezu Crne Gore dr Nebojša Crnogorac, predstoji nam mnogo truda i aktivnosti kako bismo postali konkurentni i interesantni kada je riječ o toj vrsti turističke ponude.
On objašnjava da cikloturizam, kao vid turističke ponude, podrazumijeva korišćenje bicikala na godišnjem odmoru i čak putovanja biciklom do ciljne destinacije.
”Prema nekim procjenama, obuhvata gotovo 64 miliona turista u Evropi, koji na taj način provode svoj odmor. Ukupna godišnja vrijednost turističke potrošnje je oko 40 milijardi eura. Cikloturista želi dobar hotel, van pansiona troši u prosjeku 64 eura, što je dvostruko više od prosječnog turiste”, kaže Crnogorac.
Teško je doći do zvaničnih podataka o broju turista koji na dva točka dođu ili provode odmor u Crnoj Gori. Na pitanja “Vijesti” koja se odnose na tu statistiku i, eventualni, trud i planove države da unaprijedi ponudu, iz resornog Ministarstva nijesu odgovorili.
”Koliko je meni poznato, mi nemamo gotovo nikakav uvid koliko stranih turista dolazi u Crnu Goru biciklom, niti koliko ih koristi bicikl tokom svog godišnjeg odmora, jer takav oblik turizma nismo ni percipirali, ni ponudili organizovano. Ni sam termin cikloturizma, pogotovo onaj koji obuhvata šire korišćenje različitih tipova bicikala i na različite načine, nije prepoznat od strane kreatora turističke ponude u Crnoj Gori”, objašnjava Crnogorac.
Navodi da je do sada, uglavnom, razmatrana opcija planinskog bicikliranja (mauntibajking) “koji podrazumijeva postojanje prirodno datih, veoma privlačnih planinskih staza kojima Crna Gora kao dominantno planinska zemlja obiluje”.
Međutim, tvrdi i da to nije dovoljno, niti sve što čini savremeni cikloturizam.
Osnovni problem, kaže on, ostaje pitanje bezbjednosti biciklista, naročito cikloturista, jer nedostaje sistem odvojenih bezbjednih biciklističkih puteva.
”Postoji jedna grupa biciklista, putnika, avanturista, da ih tako nazovemo, koji će putovati biciklima i regionalnim putevima gdje nema odvojenih biciklističkih staza. Međutim, načelno, gosti traže odvojene sigurne bici-puteve koje mi u ovom trenutku ne možemo da ponudimo”, kaže Crnogorac.
Ocjenjuje da je moguće da se jedan broj bezbjednih biciklističkih puteva može osmisliti na prostorima nasipa starih željezničkih pruga. Međutim, i to zahtijeva ozbiljno angažovanje stručnjaka i sredstava za šta, kaže Crnogorac, u ovom trenutku nema jasno formulisanog interesa.
”Cikloturizam treba ponuditi kao novu mogućnost unapređenja turističke ponude Crne Gore i doprinos održivom razvoju. U dosadašnjoj evaluaciji cikloturizma u Master planu razvoja turizma u CG iz 2001. godine, koji obuhvata period do 2020, ima određenih nedorečenosti. Takođe, treba podnijeti određene predloge dopune, a posebno kad je riječ o operativnim ciljevima. Oni su nedovoljno razrađeni u okviru ciljeva i mjera za dalji razvoj turizma”, zaključuje koordinator Biciklističkog saveza.
Predlaže “definisanje subjekata razvoja cikloturizma, izradu SWOT analize, definisanje biciklističke staze i rute koje su na raspolaganju, uključujući i one koje tek treba izraditi...”
U sve to treba da, smatra on, budu uključene državne institucije, nekoliko ministarstava, javne agencije, preduzeća - Željeznički prevoz i Željeznička infrastruktrura, Agencija za puteve... Takođe, i biciklistička udruženja i turističke organizacije.
”Posebna obaveza je definisanje rute EuroVelo 8 (mediteranska ruta) koja prolazi kroz 11 zemalja, a oko 160 kilometara kroz Crnu Goru. Do sada je to rađeno bez ozbiljnog shvatanja značaja i mogućnosti za održivi razvoj Crne Gore. Poseban značaj podrazumijeva aktivnost promocije cikloturizma, angažovanje medija, otkrivanje slabih tačaka i promociju pozitivnih primera”, navodi Crnogorac.
Potrebno je, smatra, formirati radnu grupu koja će razraditi akcioni plan za tu djelatnost, a aktivnosti uskladiti s djelatnostima Evropske Biciklističke Federacije (ECF), Eurovela i drugih cikloturističkih asocijacija i biciklističkih saveza.
Crnogorski biciklistički savez, tvrdi Crnogorac, veoma ozbiljno tretira svoju ulogu u toj djelatnosti, “pa prema zakonski važećoj regulativi obavlja obilježavanja, praćenja i održavanja planinskih biciklističkih staza...”.
Savez radi i na formiranju Registra staza, organizovanju sportskih vožnji i međunarodnih takmičenja koja takođe mogu da znače promociju tog oblika turističke ponude.
Pola miliona radnik mjesta u EU
Popularnost cikloturizma kontinuirano raste, posebno u Evropi. Pored ekoloških i društvenih koristi, cikloturizam donosi i brojne ekonomske benefite, uključujući otvaranje novih radnih mjesta.
”Prema podacima Svjetske turističke organizacije, za cikloturizam se vezuje preko 500.000 radnih mjesta u Evropskoj uniji, što je više od industrije kruzera ili industrije čelika. Mnoge destinacije širom Evrope i svijeta su već prepoznale te koristi i razvile uspješnu cikloturističku ponudu, koja je ponegdje postala i jedna od glavnih privrednih aktivnosti”, objašnjeno je u kolašinskoj Strategiji razvoja biciklizma.
Podsjećaju da cikloturizam predstavlja ogroman potencijal za razvoj seoskih područja, jer turisti svojim putovanjima najčešće posjećuju udaljena i ruralna područja. Na taj način, kako navode, direktno doprinose razvoju lokalne ekonomije, a posebno malih lokalnih preduzeća.
Statistika je pokazala da tu grupu turista čine “ljudi srednjih godina, s obrazovnim i profesionalnim statusom koji je iznad prosjeka”.
Pored toga, brojna istraživanja pokazuju da cikloturisti troše više nego ostale grupe turista, a skoro 60 odsto cikloturista promijeni smještaj nekoliko puta za vrijeme putovanja.
Kolašin stvara uslove da dočeka cikloturiste
Kolašin ima veliki potencijal za razvoj cikloturizma, ocijenjeno je u nedavno donesnoj Strategiji razvoja biciklizma te opštine.
U dokumentu piše da lokalna Turistička organizacija (TO) “bilježi sve veće interesovanje gostiju za rentiranje bicikala i informacije o biciklističkim rutama”.
No, i na sjeveru, uprkos brojnim preduslovima, problem je oskudna biciklistička infrastruktura.
”Takođe, nijesu ni markirane biciklističke rute do značajnih lokaliteta, a ne postoji ni propratna ponuda koja bi zadovoljila specifične potrebe i zahtjeve cikloturista. Na osnovu toga se može zaključiti da cikloturizam još nije u, dovoljnoj mjeri, prepoznat kao perspektivna turistička grana”, piše u Strategiji.
Zbog toga su u tom dokumentu kreirane mjere koje ta opština treba da preduzme da što spremnije dočeka cikloturiste. Pored uređenja i označavanja biciklističkih ruta, te njihovog razvijanja u okviru mreže EuroVrelo, palanirana je i izrada mape ruta, postavljanje odmorišta sa servisima...
Predviđeno je i prilagođavanje smještajnih kapaciteta standardu “bike-friendly”.
”U Kolašinu trenutno ne postoje smještajne jedinice koje ispunjavaju te standarde, pa bi u tom dijelu vlasnici smještajnih objekata mogli uz mala ulaganja i adaptacije značajno da unaprijede svoju postojeću ponudu. Na taj način bi prilagodili smještaj novoj ciljnoj grupi turista - cikloturistima”, piše u Strategiji.
Bonus video:
