Odavno je Norin, zatvaračnica Hidroelektrane (HE) "Perućica" kod Nikšića, lice i naličje ekološke (ne)svijesti Nikšićana. Tone otpada, koji svakodnevno prođe kroz odvodne i dovodne kanala HE, začepe rešetku na zatvaračnici, čime se smanji dovod vode što je višegodišnji problem kompanije.
Jutros je mještane Slivlja neprijatno iznenadio životinjski otpad u kanalu koji je odavno postao, kao ustalom i korita mnogih rijeka nikšićkog kraja, plutajuća deponija.
"Ovdje zalivam krompir i bavim se poljoprivredom, i jutros oko 6-7 sati vidjeli smo ogromnu količinu otpada – i životinjskog i svakog drugog. Nije se moglo opstati. I ja da odavde hranim djecu, ili da dajem drugoj. S kojim obrazom? I ne samo ja, nego baš odavde zaliva sotine ili hiljade domaćina, odavde do Jadranskog mora“, kazao je za "Vijesti" Saša Janjušević iz nikšićkog naselja Ozrinići, koji u Slivlju, pored zatvaračnice Norin, sadi veću količinu krompira.
Prema njegovim riječima plutajuće smeće česta je slika kanala i situacija bi bila mnogo gora da radnici na zatvaračnici na uklanjaju otpad.
"Ovo se redovno dešava, pretežno u jutarnjim časovima, i mi da ne navodnjavamo ne bismo ni vidjeli. Ovom vodom se ne navodnjava samo Nikšić, ide kroz Bjelopavliće u Zetu, pa u Moraču, Skadarsko jezero i svi znamo šta i kako. Ovo je bruka. Svake je godine sve gore", vidno iznerviran priča Saša dok se sa nostalgijom sjeća vremena kada Norin nije bila plutajuća deponija.
"Ovo je bilo najljepše kupalište u Nikšiću. Bio je bazen, takmičenja ko će bolji skok da napravi, bilo je na stotinu omladine. Tamo je bila Kunačka plaža, pijesak, bazen je plastificiran, a sada ništa. Od smeća ne možemo živjeti. Ovo je ogromni nazadak. Neka se vidi gdje ide Crna Gora. Ovo je ruglo za Evropu, a mi treba tamo da idemo sa ovakvim ponašanjem“, ogorčen je Janjušević.
Njegov komšija Vojislav Perović kaže da u Slivlju ima 20 poljoprivrednika koji "krompirom hrane Nikšić i Crnu Goru".
"Kanalom plovi meso, perušine, svašta. Ko će da kupi od nas", pita se Vojislav.
Predsjednik Skupštine opštine Nikšić, Nemanja Vuković, na Fejsbuku je najavio da će zbog neadekvatnog odnosa prema životnoj sredini i zdravlju građana podnijeti krivičnu prijavu protiv NN lica.
"Očekujem brzo i efikasno postupanje Uprave policije i tužilaštva, kako bi odgovorni bili što prije pronađeni i adekvatno sankcionisani. Učinićemo sve da stanemo na put neodgovornim pojedincima koji ovakvim i sličnim postupcima otežavaju napore lokalne uprave da poboljša ekološku sliku grada", naveo je Vuković.
Direktor ekološkog pokreta "Ozon", Aleksandar Perović kazao je da se, nažalost, svake godine, kada je Norin u pitanju, dešava ista situacija, da je potrebno konačno stati na kraj takvom ponašanju, kao i da na zatvaračnici treba postaviti namjenske brane.
Perović: Iz Komunalne policije mi rekli – nađite ko je, pa napišite prijavu
Janjušević i Perović su posebno ogročeni na, kako su kazali, (ne)postupanje Komunalne policije.
"Zvao sam Komunalnu policiju i nijesu htjeli da se uljude i izađu na lice mjesta. Kažu: ’daćemo vam broj inspekcije za vode’, a ja sam tu jedan obični mučenik, došao sam da radim, zaradim, prehranim porodicu. Pitali su kako nemaš broj, kako ovo, kako ono… Nikad ovdje niko nije došao. Glavno je da mi napišu prijavu za parking i ako ne platim 20 centi kazna je 20 eura – slika i kazni. Ovamo nemaju kad. Spavaju, a ’briju’ 1000 eura. Nadam se da će se i ovo nekad zvati lani", kazao je Janjušević.
Perović ističe kako su ga iz Komunalne policije savjetovali da na Internetu pronađe broj telefona sanitarne i vodoprivredne inspekcije.
"Kaže traži na internetu. Ne mogu da tražim, ja radim. Bili su toliko neljubazni, a nijesu se udostojili ni da dođu. Mogu da se nađu ljudi koji će da rade za te pare. Imaju oni dobre plate, a ovo nije moje, ni njegovo, nego zajedničko. Kaže pozovi patrolu. Valjda patrola treba da je mobilna. I još mi kaže nađite ko je, pa napišite prijavu. Da ja pišem i ostavim krtolu. To su te priče koje se moraju mijenjati", kategoričan je Perović.
Iz Komunalne policije su „Vijestima“ odgovorili da otpad u Norinu nije u njihovoj nadležnosti i da su sa tim upoznali i mještane koji su slučaj prijavili.
"Upućeni su na inspekcijske organe, ekološku i sanitarnu inspekciju i inspektora za vode. Kako su sami mještani naveli, na licu mjesta nije zatečeno lice koje je životnjiski otpad odložilo u kanal, već da ga je voda donijela, te samim tim nije bilo moguće reagovati i sankcionisati NN lice", stoji u odgovoru Komunalne policije.
Green Home: Nusproizvodi životinjskog porijekla izvor infektivnog materijala i opasnost za širenje bolesti.
Iz NVO Green Home su saopštili su da se nusproizvodi životinjskog porijekla smatraju opasnim po životnu sredinu i zdravlje ljudi, jer predstavljaju izvor infektivnog materijala i opasnost za širenje bolesti.
"Ovo posebno ako se ima na umu nizak vodostaj koji je prisutan u svim vodotocima usled vremenskih prilika u zemlji. Pozivamo Inspekciju za veterinu da izađe na teren, utvrdi porijeklo ovog otpada, štetu koja je napravljena po životnu sredinu i procesuira odgovorne. Navedeni ponor je dio rijeke Zete. Podsjetićemo, u dolini rijeke Zete, voda se koristi za navodnjavanje poljoprivrednih površina što predstavlja dodatni rizik za zdravlje građana. U svom donjem toku, dolina rijeke Zete ima status zaštićenog područja, dok u svom gornjem toku rijeka Zeta trpi nebrojene ekološke pritiske koji ugrožavaju kvalitet vode, živi svijet u rijeci, ali i zdravlje građana šire okoline", navodi se u saopštenju NVO Green Home.
DMEN: Nadležni da pronađu uzrok još jednog trovanja rijeke
Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) je pozvalo nadležne institucije da pronađu uzrok još jednog trovanja rijeke Zete.
"Nusproizvodi životinjskog porijekla ponovo plutaju Zetom. Nije prvi put da se srijećemo sa životinjskim otpadom u rijeci Zeti. Godinama unazad može se svjedočiti o sličnim pojavama. Praksa je postala da je najlakše otpad bilo koje vrste odložiti u rijeku, i to se radi gotovo na svakom mjestu gdje je povoljan pristup", navodi se u reagovanju nikšićkih ekologa.
Kako ističu, nusproizvodi životinjskog porijekla su samo jedna od vrsta zagađenja kojima je izložena Zeta godinama unazad.
"Krajnje je vrijeme da se takvoj praksi stane na put. Koliko je sadašnje stanje neodrživo i koliko je značajna Zeta za Nikšićko polje suvišno je govoriti. Smatramo da je krajnje vrijeme da zagađivači kroz odgovornu primjenu zakona počnu plaćati štetu pričinjenu životnoj sredini. Još jednom pozivamo nadležne institucije da se najnoviji slučaj trovanja rijeke Zete ne završi samo sa pravljenjem zapisnika već i sa otkrivanjem i javnim procesuiranjenjom počinioca", zaključuju iz DMEN-a.
Bonus video:
