Crnoj Gori je potrebana nepristrasna i sveobuhvatna analiza visokooobrazovnog sistema i tržišta rada.
To je za “Vijesti” kazala potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak.
Podaci Zavoda za zapošljavanje za prvi kvartal 2022. (januar - april) pokazuju da među nezaposlenima sa završenim fakultetom ima najviše ekonomista, pravnika i menadžera.
Tako je na kraju aprila bilo više od 1.250 nezaposlenih ekonomista, među kojima i tri doktora ekonomskih nauka, oko 8.000 menadžera i pravnika. Kad su u pitanju menadžeri, jedan nezaposleni je doktorirao, a među zaposlenima nema doktora pravnih nauka.
”Nama treba jedna nepristrasna, dubinska analiza visokoobrazovnog sistema i tržišta rada i možda i neki bolni rezovi, ali svakako dugoročno bi dali benifite jer ovako ne ide, ulažemo novac da bi školovali ljude za biro rada... Vrijeme je da razmišljamo o reindustrijalizaciji i jačanju realnog sektora a time i davanje većeg značaja tehničkim fakultetima”, kazala je Bošnjak “Vijestima”.
Državni pravni fakultet smanjuje broj brucoša
Sa Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore ističu da u analizama polaze upravo od potreba tržišta rada i analiza broja studenata koji na toj ustanovi završavaju studije. Naglašavaju i da statistiku prate u petogodišnjem periodu (2017-2021).
”Jasno je da je broj nezaposlenih pravnika na birou rada svake godine izuzetno veliki. Takođe, broj novoprijavljenih pravnika bez staža ne odstupa značajnije u posmatranom periodu, osim u 2020. Ipak, evidentno je da je tražnja na tržištu rada u posljednjoj posmatranoj godini najmanja u posmatranom periodu”, navode sa Pravnog fakulteta.
Podsjećaju da je, imajući u vidu ovakve pokazatelje zapošljavanja pravnika, Pravni fakultet u prethodnom periodu odlučio da predloži da se 2020, 2021. i 2022. ne upisuju studenti na odjeljenju Pravnog fakulteta u Bijelom Polju, kao i da 2021. i 2022. predloži smanjenje broja upisanih na studijskom programu u Podgorici.
”Ukupno, ovim odlukama je predložen upis 210 studenata manje u Podgorici i Bijelom Polju u odnosu na broj koji je mogao biti upisan u skladu sa licencom... Smatramo da je ovogodišnji predloženi broj za upis koji je u odnosu na licencu koju ima Pravni fakultet za 30 manje od maksimuma i 50 manje u odjeljenju u Bijelom Polju, veliki pomak u smanjenju broja upisanih studenata, koji mora uticati na brže zapošljavanje studenata nakon okončanja studija. Smatramo da je Pravni fakultet prilikom predloga ovih odluka postupao odgovorno”, naglašavaju sa Pravnog fakulteta.
Šta sa diplomama privatnih fakulteta i sumnjivih ustanova iz regiona?
Sa državne ustanove još navode da prilikom svih analiza, treba posebno imati u vidu i da Pravni fakultet UCG nije jedini koji obrazuje pravnike u Crnoj Gori, jer su licencirana i tri privatna univerziteta koji izdaju diplome pravnicima.
”...A takođe je značajan i broj studenata koji nostrifikuju diplome koje su stečene van Crne Gore. Ovakvim predlogom broja upisanih kandidata, Pravni fakultet je predložio smanjenje broja koje je 27,6 odsto niže u odnosu na broj predviđen licencama. Ipak, ovo pitanje se ne postavlja privatnim univerzitetima niti se problematizuje pitanje nostrifikacije diploma posebno sa fakulteta sumnjivog kvaliteta”, upozoravaju sa državnog Pravnog fakulteta.
Ističu da broj pravnika na birou rada varira u toku godine.
”Najmanji broj je na početku godine, dok u toku godine taj broj je dvostruko veći. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u prvom kvartalu ove godine na evidenciji je bilo 1091, što je za 24 više nego na kraju 2021. S obzirom na to da nova generacija studenata studije završava u periodu od jula do oktobra 2022, očekivano je da i ove godine broj pravnika na birou rada bude dvostruko veći u toku godine. Statistika pokazuje i da je broj pravnika na birou rada na kraju svake godine skoro isti”, zaključuje se u odgovorima te ustanove.
Bošnjak: Sistem trom za bilo kakve promjene
Bošnjak upozorava na to da “nažalost, ne postoji strategija, niti naš obrazovni sistem vodi računa i svoju upisnu politiku prilagođava potrebama tržišta rada”.
”Uglavnom imamo školovanje kadrova za biro rada, jer najviše studenata upravo upisuju ustanove, čijih je svršenih studenata najviše nezaposlenih nakon diplomiranja. Umjesto da se vodi ozbiljna vizionarska politika i strateški promišlja, da se studijski programi prilagođavaju potrebama tržišta i da su fleksibilni i otvoreni za savremene trendove, naš sistem je uglavnom učmao i trom za bilo kakve promjene”, kazala je ona.
Naglašava da univerzitetske jedinice “idu utabanim stazama i niko ne analizira tržište rada i stvarne potrebe”.
”Ovih dana je aktuelan studijski program u Bijelom Polju koji je odavno izgubio opravdanost postojanja, izuzev simbolike, da Bijelo Polje bude studentski grad. I to je dio nepromišljenih i populističkih odluka nosilaca vlasti koji su se dodvoravili svom biračkom tijelu. Nekad je državnički odgovornije da stipendirate određeni broj studenata da se školuju na nekom od priznatih univerziteta van Crne Gore sa obavezom da se vrate u zemlju i opravdaju ulaganje u njihovo školovanje, a ne da otvarate studijske programe na kojima nemate ni dva tri nastavnika u stalnom radnom odnosu iz Crne Gore, nego gro nastavnog kadra angažujete honorarno iz regiona. Sve se to radi ‘šminke’ radi, da bi se pohvalili da imamo farmaceutski ili studijski program psihologije u Crnoj Gori...”, poručila je Bošnjak.
Bonus video:
