Nikšićani su ovih dana zabrinuti jer je u gradu pod Trebjesom najezda osolikih muva.
Specijalista biologije, Miloš Džiknić, ističe da su osolike muve koje se posljednjih dana mogu vidjeti u velikom broju u Crnoj Gori, a pogotovo na području Nikšića, potpuno bezopasni insekti.
„Kod naših sugrađana je ovih dana izazvana velika zabrinutost, zato što osolike muve, kao što i sam naziv govori, na prvi pogled liče na ose, koje spadaju u grupu opasnijih vrsta insekata za čovjeka. Sam taj njihov izgled koji podsjeća na osu, je u stvari specijalni mehanizam mimikrije – imitacije, odnosno zaštite osolikih muva od svojih predatora. Za razliku od osa, osolike muve su potpuno bezopasne, jer ne posjeduju žaoku, a usni aparat im je stvoren samo sa uzimanje polena i nektara“, objašnjava Džiknić koji je specijalizirao ekologiju.
Ističe da su osolike muve, koje se još nazivaju i „cvjetne muve“, nakon pčela, najbrojniji oprašivači, jako bitni za ekosistem, kao i da se radi o ekonomski korisnim vrstama za čovjeka u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, jer se larveni stadijum ovog insekta hrani biljnim vašima, velikim poljoprivrednim štetočinama.
Pored porasta osolikih muva, primjetan je i veći broj jedinki biljnih vaši, a tzv. „eksplozija populacije”, ističe Džiknić, može da bude biološki indikator i pokazatelj klimatskih promjena.
„Prostor Balkana se prethodnih nedjelja susreo sa velikim vremenskim nepogodama, obilnim padavinama što je uzrokovalo povišenu vlagu, dok su između kišnih dana bili sušni periodi sa jako visokim temperaturama, što je prirodno uslovilo i bolje životne uslove da se poveća i brojnost biljnih vaši. To su prvo primijetili svi naši sugrađani koji se na svojim imanjima, plastenicima i baštama, ovih dana bore sa najezdom biljnih vaši koje uništavaju njihove zasade. Po automatizmu, kako se povećao broj biljnih vaši, povećao se i broj svih organizama koji se njima hrane, poput osolikih muva i bubamara, s tim što povećanje broja bubamara, s obzirom da nisu tip insekta neugodan ljudima za vidjeti, nije izazvao zabrinutost, kao što je izazvala brojnost osolikih muva“, objašnjava Džiknić, prošlogodišnji predstavnik Crne Gore na Svjetskom kongresu mladih za klimatske promjene.
Ističe da nije teško ose i osolike muve razlikovati jer dok ose i pčele imaju dva para krila, osolike muve imaju samo jedan par kojim jako brzo mašu i mogu da “lete u mjestu” iliti lebde, zato se na engleskom i nazivaju “hoverfly” - muve lebdilice. Za razliku od osa i pčela, one mogu da lete i unazad,.
„Taj način njihovog leta je prva stvar na koju treba da obratimo pažnju, jer jedino one mogu da lebde u jednom mjestu. Ako se malo bolje zagledamo, vidjećemo da ose, pčele i bumbari imaju jako dugačke antene na glavama koje pomjeraju, dok osolike muve imaju jako kraće i tipičnu glavu muve sa velikim složenim očima. Osolike muve nemaju usko izduženo tijelo kao ose, već su mnogo robustnije i okrugle“, pojašnjava Džiknić.
A koliko je osolika muva korisna i kao oprašivač, i kao biološki kontrolor štetočina, govori i to, ističe mladi biolog koji je predsjednik Ekololokog udruženja mladih „Zeleni centar“, što se u Americi poslednjih godina koristi i u biološkoj zaštiti gajenih biljaka.
„Unosi se u agrobiocenozu, vještački uzgaja kako bi čuvala rasadnike i pomaže u borbi protiv širenja biljnih vaši u organskoj proizvodnji, pa iz tog razloga pored ekološkog ima i ekonomski značaj“, zaključuje.
Bonus video:
