Nikšićke organizacije “Ecopatrotizam” i “Eko bonton”, poznate po tome što već skoro godinu i po čiste grad, uklanjaju divlje deponije, često i više puta sa istog mjesta, odlučile su da spoje ekologiju i humanost - do 10. jula prikupljaće plastiku, papir i limenke kako bi ih reciklirali, a novac uplatili na račun Nikšićanina Božidara Janjuševića, koji treba da obavi drugu transplataciju bubrega.
Ukoliko sredstva za transplataciju budu prikupljena prije kraja akcije, novac će biti uplaćen osobi kojoj u tom trenutku bude hitno potreban za liječenje.
”Otvorite tavan, otvorite podrum, naftalnin i kušet na koji je pala prašina. Otvorite sve sem novčanika, jer u ime ove humanosti recikliramo”, pozvali su iz “Ecopatriotizma” i “Eko bontona”.
Prvi su se odazvali mališani iz vrtića “Lastavica”, koji su donijeli kese pune plastike i kartona, a njima je Jelena Lacman održala kratak čas o reciklaži.
”Ideja je nastala nakon naše prve ekološke radionice kada je djevojka, vidno nagovorena da joj prisustvuje, par sati po kraju programa poslala poruku da je zapravo uživala i da joj je pala na um ideja da se sveske sa kraja školske godine kao i udžbenici prikupe i recikliraju. Onda su se popalile i naše lampice, inspirisane informacijom da Božidaru Janjuševiću treba novac za drugu transplataciju bubrega i došli smo do zaključka da treba da uradimo nešto lijepo i korisno, ali iz ovog ugla. Tri puta dobro - čistija okolina, razvijenija svijest o moći reciklaže i nekome, u ovom slučaju Božidaru, blistavija budućnost. Baš zbog toga akciju ljudskosti sprovodimo pod sloganom ‘Svi za život, život za sve’ jer u ovoj akciji ne ‘čuči’ samo spas jednog čovjeka, već svih nas. Ukoliko se okrenemo reciklaži, održivost postaje sastavni dio života i održava život svih vrsta na Zemlji”, kazala je Ivana Čogurić.
Tokom deset dana u tri lokala, u tri grada, “Propaganda” u Nikšiću, “Biro” u Podgorici i “Ski bar” na Žabljaku, svi koji žele mogu da donesu papir, limenke i plastiku. Nikšić i Podgorica su izabrani jer aktivisti ova dva pokreta žive i rade u tim gradovima, a Žabljak je u ovu priču “uvukao” ekološki aktivista iz tog mjesta. Nakon što, nadaju se, uspješno okončaju akciju vrlo je moguće da će je proširiti i na ostatak Crne Gore.
”Održivost je šarenolika, kao i humanost jer se i ona na različite načine može realizovati. Neki prikupljanju odjeću, neki hranu, neki novac. Način je lako naći kad smo empatični a mišljenja sam da smo mi u Crnoj Gori i te kako empatični i da imamo mnoštvo tihih heroja. Koliko smo zapravo solidarni pokazaće nam i kraj ove akcije ljudskosti. Vjerujem da ćemo svi biti ponosni jedni na druge. Mi već jesmo sami tim jer postoji veliko interesovanje za ovu priču”, istakla je Ivana.
Smatra da mali broj domaćinstava reciklira, ali bitno je da se sa tom pričom krene “jer lako se našim ljudima navići na lijepo, samo nam treba neko ko će nas usmjeriti”.
”Nekad imam osjećaj da je broj ilegalnih deponija ‘jači’ od broja novorođene djece na godišnjem nivou i čim eliminišemo jednu, sljedeći dan osvane druga, a mladoj travi se ne daje priliku da nikne. Kada bismo se organizovali kao građani, kada bismo dočekali da sistem radi u koristi cijelog društva a ne određenih slojeva društva, kada bismo uveli obavezne ekološke akcije kupljenja smeća koje bi se naknadno recikliralo, vrlo brzo bismo dočekali procvat i probudili kulturu iz kome, a omladina bi prestala da odlazi iz Crne Gore”.
Kada recepti za gulaš postanu važniji od požara
Aktivisti dva pokreta su početkom prošle godine zasukali rukave i riješili da očiste Nikšić. Mora neko, a izgleda da samo oni imaju i volje i snage.
”Nove/stare deponije su u početku znale da nas razočaraju, ali skapirali smo da je ovaj krug i te kako začaran. Sistem mora da radi svoj posao, narod da poštuje propise ali nas veze ubiše i ako imaš vezu može ti biti po volji sve, a po volji nam je sve što ne treba. Stoga, nema odustajanja”, uz osmijeh vječitog optimiste kaže Ivana Čogurić.
Politička previranja, smatra ona, ne ostavljaju peviše prostora za ekološko širenje svijesti, a ekološkoj temi je jako teško da dospije u centar dešavanja.
”Prije par mjeseci su recepti za gulaš imali veću prednost na pojedinim portalima u odnosu na požare koji su krajem marta opustošili veliku količinu šuma Crne Gore. Neophodno je da sa se okrenemo obrazovanju djece, tinejdžera ali i starijih ljudi, jer ipak su oni najtvrdokorniji zagađivači okoline. Omladina samo ide njihovim tragom, a svi skupa idemo na put bez povratka, ako se ne zaustavimo i ne uradimo nešto po pitanju održivosti”.
Bonus video:
