Mještani Paštrovića jednoglasni su u stavu da trasa brze ceste sa četiri trake, koja je predviđena da se gradi u okviru projekta mediteranski koridor Crna Gora - Hrvatska - Albanija zaobiđe oblast Paštrovskih sela u zaleđu Svetog Stefana, Reževića, Petrovca i Buljarice, jer, kako ističu, prijeti da trajno devastira bogatu prirodnu i kulturnu baštinu, ne samo Paštrovića već i cijele Crne Gore.
To piše u prigovoru u koji su “Vijesti” imale uvid, a koji potpisuju predsjednik i član Savjeta Mjesne zajendice Sveti Stefan Vladislav Mitrović i Srđan Kuljača i građanski aktivista iz Svetog Stefana Blažo Kažanegra, a koji je dostavljen Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva i Ministarstvu kapitalnih investicija.
Prigovor je dostavljen uoči javne rasprave koja je za danas zakazana u Budvi o elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat mediteranski koridor Crna Gora - Hrvatska - Albanija, putna interkonekcija R1 - obilaznice oko Budve.
”Želimo da ukažemo na brojne propuste, nelogičnosti i nepravilnosti koji se mogu uočiti u elaboratu. Problemi se mogu uočiti u pogledu čitave planirane trase na pojasu Opštine Budva, ali mi ćemo se uglavnom fokusirati na oblast Paštrovića, duž čije teritorije planirana brza cesta prolazi u punom obimu, prijeteći da trajno devastira bogatu kulturnu baštinu, ne samo Paštrovića već i cijele Crne Gore. Evidentan je nedostatak geodetskih podataka, nigdje se ne pominju brojevi katastarskih parcela kuda treba da prođe ova cesta, tako da mi sada ne možemo da znamo tačan stepen ugroženosti imovine kao i bogatog prirodnog i kulturnog nasljeđa. Na pojedinim mjestima u selima Dapkovići, Vojnići, Slanjina, Čelobrdo, Krute, Vrba, Tudorovići, Krstac, Čami do, Medigovići (Žukovica), Novoselje, Brda, Počmin, Đurovići, Šaptina i drugih, bi došlo do trajnog uništenja imovine od vitalnog značaja, što nije pomenuto u elaboratu. Na pojedinim mjestima u Vojnićima i Tudorovićima, u pojasu Čelobrda, kao i selima iznad Petrovca i Buljarice bukvalno bi morale da se ruše kuće u kojima već žive ljudi, kao i brojna kulturna dobra, poput starog potoka sa kamenim podzidama i ustavima iz doba austrijske uprave u pojasu Čelobrda koji je neizbježan. Nekoliko crkava iznad Buljarice se takođe teško mogu izbjeći, kao i stari austrijski put Fort Presjeka - Kufin. Na drugim mjestima bi se fizički možda moglo izbjeći rušenje samih kuća, ali bi trasa prošla tik pored kuća, kroz dvorište, pa u tim kućama i selima više neće biti moguće da se živi normalno, tako da će se ljudi iseljavati”, upozoravaju u prigovoru.
Kako naglašavaju, u elaboratu nije posvećeno puno pažnje o uticaju brze ceste na turizam kao i ruralni turizam.
”U Paštrovićima ova trasa bi potpuno uništila svaku perspektivu razvoja ruralnog turizma jer bi naš prelijepi kraj bio pretvoren u tranzitnu zonu. Ukoliko bi se još izgradile vjetroelektrane na Paštrovskoj gori, duž Paštrovskih sela bi se u budućnosti gradile pumpe za električna vozila (jer će za 10 godina većina vozila biti električna) koje bi bile napajane strujom iz obližnje vjetroelektrane, što bi nas pretvorilo ne samo u tranzitnu, već i energetsku zonu. U takvom ambijentu nema više mjesta za ruralni ni bilo koji drugi turizam. Ovakva energetsko-tranzitna zona bi imala negativnih efekata i po Sveti Stefan i Miločerski park koji predstavljaju nacionalno blago Crne Gore. Zamislite tranzitno-energetsku zone tik iznad starog grada Dubrovnika”, pitali su predstavnici MZ Sveti Stefan.
Zona paštrovskih sela, kako naglašavaju, trenutno ima reputaciju mirne rezidencijalne zone sa prirodnim i kulturnim bogatstvima koji je čine “elitnom”, pa brojni imućni ljudi iz cijelog svijeta ovdje grade sebi luksuzne vile ili adaptiraju stare seoske kuće.
Kao najvažniji aspekt navode uticaj na kulturna dobra.
”U elaboratu je pomenuto svega pet kulturnih dobara na prostoru Paštrovića, vrlo moguće iz razloga što je samo tih pet zvanično registrovano u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Prije svega, moramo istaći da na prostoru Paštrovića postoji mnogo više kulturnih dobara, od kojih se mnoga nalaze vrlo blizu planirane trase ili čak na samoj trasi. Neka od njih su već obuhvaćena postupkom zaštite u kategoriji kulturni pejzaž i nadamo se skorom uspostavljanju pune pravne zaštite, po zahtjevu Mjesne zajednice Sveti Stefan. Upravo je 5. aprila prihvatila i navela: “preliminarno utvrđeno da se za deset materijalnih dobara odnosno arhitektonskih objekata i prostora sa atributima kulturnog pejzaža prihvata Inicijativa za uspostavljanje zaštite dobara: ograđenica sa starom vodom, spomen obilježjem, crkvom, putnom infrastrukturom, tvrđavom i ostalim graditeljskim nasleđem; Paštrovska gora sa tumulima, gradinama i crkvama; ambijentalna i pejzažna cjelina Čelobrda sa Jegorovim putem, mostovima i zidanim ustavima na potoku; ambijentalna cjelina sa kulom i crkvom, Đenaši; ambijentalna cjelina Vrba, sa školom, crkvom, guvnom i ostalim graditeljskim nasleđem; ambijentalna cjelina Vrti sa crkvom, guvnom i starim putem; Crkva sv. Dimitrija, Tudorovići, Crkva Sv. Jovana, Blizikuće, Crkva Sv. Save sa vidikovcem i Crkva sv. Neđelje sa vidikovcem, čime su se stekli uslovi za sprovođenje navedenog čl.19 kao i čl. 23 I čl. 24 Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Pravilnika o bližim kriterijumima i postupku za utvrđivanje kulturne vrijednosti kulturnog dobra”. Stoga cesta ovih gabarita, kao što je predstavjeno u projektu, nužno bi bitno narušila kulturni pejzaž ovih sela, crkava i drugih kulturnih dobara, uz neizbježno uništavanje starih kuća, guvana i dvorišta na pojedinim mjestima koja nisu predviđena predmetnim Elaboratom”, ističe se između ostalog u prigovoru.
Kako dodaju, “da se Paštrovska sela, sa Paštrovskom gorom, kojim slučajem nalaze negdje u Evropskoj uniji, ona bi do sada vjerovatno bila stavljena na listu Uneskove kulturne baštine”.
”Slična situacija bi se desila u selima u zaleđu Reževića, Petrovca i Buljarice - Krstac, Čami do, Žukovica (Medigovići), Kaluđerac, Novoselje, Srzentići (Brda), Počmin, Popovo selo, Šaptina, Đurovići i druga koja takođe još nisu ušla u postupak zaštite u kategoriji kulturnog pejzaža, odnosno abijentalne cjeline, ali imaju sve elemente da budu zaštićena zakonom na adekvatan način. Ukoliko se realizuje planirana trasa, djelovi starih jezgara sela sa crkvama i izvorima mogu biti trajno uništeni”, ističe se u prigovoru.mješta
Tri rješenja koja ne bi nikom naudila
Oni predlažu da se trasa saobraćajnice koriguje tako da zaobiđe oblast Paštrovskih sela tako što bi se kod Lapčića spojila na postojeću saobraćajnicu Budva - Cetinje.
Kao drugo rješenje navode izgradnju tunela iza brda Podbabac iznad Bečića, koji bi kroz planinu vodio do sela Utrg u Crmnici te bi trasa produžila dalje prema Sozini, odnosno Virpazaru. Treće rješenje bilo bi da se eventualno na prostoru Paštrovića izgradi obična magistralna trasa sa dvije trake koja bi pažljivo prošla kroz paštrovska sela, sa priključenjem za svako selo, uklapajući se u kulturno-prirodni pejzaž.
”Na ovaj način bi Crna Gora sačuvala svoje vrijedne kulturne, prirodne i turističke resurse u oblasti zaleđa Svetog Stefana i Petrovca”, zaključuju Mitrović, Kuljača i Kažanegra.
Bonus video:
