Crna Gora treba i mora biti demokratska, građanska i evropska, država socijalne pravde i jednakosti, međunacionalnog i međuvjerskog sklada, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Ona je to kazala u Vili Gorica, na dodjeli Trinaestojulske nagrade ovogodišnjim dobitnicima, slikarki Jeleni Tomašević, književniku Andreju Nikolaidisu i kompozitoru Senadu Gačeviću.
Đurović je kazala je da je priznanjem na Berlinskog kongresom Crna Gora stekla ugled države u kojoj se poštuju prava i slobode svih njenih građana.
„Još iz tog perioda naše istorije baštinimo međunacionalni i međuvjerski sklad na koji smo toliko ponosni“, rekla je Đurović.
Kako je kazala, Trinaestojulski ustanak u svom suštinskom značenju nadilazi granice Crne Gore i predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u evropskoj istoriji 20. vijeka.
„U obavezi smo ne samo danas da podsjećamo sebe i generacije koje dolaze na heroje pale za slobodu naše otadžbine. 13. jul 1941. godine je, slobodno možemo reći, najblistaviji datum ukupne crnogorske istorije“, rekla je Đurović.
Đurović je dodala da je ishod Drugog svjetskog rata dokazao da je Crna Gora bila na pravoj strani istoriji.
Ona je navela da se danas sabiraju dostignuća Crne Gore.
Prema njenim riječima, može se reći da je Crna Gora napravila brojne pomake, ali da je ostalo još dosta obaveza kako bi izgradili državu u kojoj se svaki građanin osjeća sigurno, dostojanstveno i ravnopravno.
"Zato Crna Gora treba i mora biti demokratska, građanska i evropska, država socijalne pravde i jednakosti, međunacionalnog i međuvjerskog sklada, slobodnih i pomirenih pojedinaca, ekonomskog i svakog prosperiteta", dodala je Đurović.
Đurović je istakla da je, uprkos svim izazovima, Crna Gora danas lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, članica NATO-a, pouzdan susjed na koga svi mogu računati.
Ona je kazala da su se, nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, pred Crnoj Gorom pojavila nova iskušenja.
„Sigurna sam da ćemo zajedničkim snagama, vođeni vrijednostima 13. jula uspjeti da se izborimo sa svime što donose dani pred nama“, navela je Đurović.
Đurović je istakla da se ne smije skrenuti sa puta antifašizma.
„Svjesni odgovornosti trenutka i obaveza pred građanima radićemo sve da u miru i propsiritetu razvijamo sklad i suživot u našoj kući“, poručila je Đurović.
Prema njenim riječima, ne smije se dozvoliti da se zaustavi evropski put Crne Gore.
„Moramo odgovoriti izazovima koji su pred nama i našu zemlju uvesti što prije u evropsku zajednicu naroda“, rekla je Đurović.
Ona je čestitala dobitnicima, navodeći da je sigurna da će je opravdati.
„Svi koji su izgubili svoje najbliže, kao i oni koji preživjeli i ozdravili zahvaljujući nadljudskim naporima zdravstvenog osoblja Crne Gore, mislim da ne mogu da ne osjete potrebu za zahvalnošću države i poštovanjem njihovih nesebičnih zalaganja, što lično smatram da je trebalo da bude izraženo i kroz dodjelu ove nagrade“, rekla je Đurović. Đurović je građanima čestitala i predstojeći praznik. Predsjednica žirija za dodjelu nagrade, Jasmina Nikčević, kazala je da dostignuća Jelene Tomašević pokazuju visoke domete i njeno prisustvo na umjetničkoj sceni.
“Umjetnički radovi 2021. godine, nastavak su njenog značajnog prisustvo na centrima svjetske umjetnosti”, rekla je Nikčević.
Nikčević je kazala da su radovi Gačevića već u projektima i ambicijama brojnih muzičkih institucija cijelog regiona.
“Knjiga muzika u staroj crnogorskoj periodici predstavlja izuzetan poduhvat koji otkriva tragove naše muzičke istorije od 19. vijeka”, rekla je Nikčević.
Ona je navela da knjiga eseja Hronika propasti Andreja Nikolaidisa predstavlja izuzetno ludicnu i oštru kritiku nacionalizama i šovinizma na prostorima bivše Jugoslavije.
„Svojim osobenim stilom i brojnim istporijskim paralelama stvara osobene poglede koji mogu uticati kao poziv i kao opomena“, rekla je Nikčević.
Ona je navela da su romani Nikolaidisa objavljeni na 14 jezika i da je nosilac brojnih priznanja.
„Izražavam zadovoljstvo i zahvalnost za njihovo stvaralaštvo koje je potvrda da vječita iskra traje u djelima ovakvih umjetnika“, poručila je Nikčević.
Nikolaidis je kazao je da je 13. jul jedan od najvećih datuma u crnogorskoj istoriji i da je to simbol antifašizma.
„Ustanak koji su Crnogorci podigli 13. jula završen je pobjedom u Drugom svjetskom ratu. Međutim istorija se smije ideji konačnih pobjeda i poraza. Ono što je, činilo se, bilo zauvijek poraženo 45. godine, podiglo se nepunih pola vijeka kasnije i u grob poslalo stotine hiljada, a u izbjeglištvo milione ljudi“, rekao je Nikolaidis.
On je kazao da su one koji su podigli ustanak 13. jula fašisti nazivali ekstremistima.
„Dok mi danas ovdje primamo nagrade i s pravom smo sretni, žene u Srebrenici i dalje oplakuju svoje sinove i mučenike. Danas smo sretni dok drugi plaču, sjutra ćemo plakati mi. Sva slava ovog svijeta je ništa, ako se uzviziš, nisko si pao“, rekao je Nikolaidis.
Nikolaidis je naveo da je ustankom 13. jula počela crnogorska borba protiv fašističkog zla, koje je nakon par godina poraženo, ali ne zauvijek, već koje se opet vraća.
Bonus video:
