Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove vratila je 62 pošiljke ili oko 500 tona namirnica koje nijesu bile u skladu sa propisanim standardima, saopšteno je na zajedničkoj sjednici odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, trgovine i špeditera Privredne komore Crne Gore.
U periodu od juna do avgusta, kada je zabilježen najveći uvoz hrane zbog ljetnje sezone pregledano je ukupno 14.415 pošiljki, od čega je za laboratorijsku analizu uzeto 3.879 uzoraka.
Privrednici su na sjednici, kako je saopšteno, istakli da bezbjednost hrane nema alternativu, ali i ukazali da je potrebno naći način da intenzitet i cijene analiza ne ugrožavaju održivost poslovanja.
Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović kazao je da su razvijenije zemlje, poput Njemačke, Velike Britanije i Irske imale mnogo više problema sa zdravstvenom ispravnošću hrane od Crne Gore.
"Bezbjednost hrane nema alternativu. Međutim bilo je slučajeva da cijena analiza prevazilazi vrijednost robe, kao što je primjer kod stočne hrane. Takve intenzivne i skupe analize mogu da ugroze održivost domaće proizvodnje", ocijenio je Đuranović.
Od ukupnog broja analiziranih uzoraka svega 62, odnosno 1,55 odsto nije bilo u skladu sa propisanim standardima, što ukazuje na potrebu unapređenja analize rizika, odnosno ciljanih kontrola rizičnih roba.
Predsjednik Odbora udruženja špeditera Radovan Radulović ocijenio je da su i privrednici i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saglasni da bezbjednost hrane bude na najvišem nivou. Pored trenda postepenog opadanja uzorkovanje robe, iz ugla privrednika, to još uvijek predstavlja veliki izdatak.
"Svi želimo brži protok roba preko graničnih prelaza. Kada robu prati sertifikat ovlašćene laboratorije iz EU ili zemalja regiona, smatramo da uzorkovanje može biti još manje. Potrebno je smanjiti čekanje i izdatke po osnovu analiza da privreda ne bi trpjela", kazao je Radulović.
Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković je podsjetila da je ova institucija od 1. juna 2017. godine preuzela poslove inspekcija hrane. Imajući u vidu da se radi o periodu povećanog uvoza tokom turističke sezone, u junu je uzorkovano 50 odsto svih pošiljki hrane, da bi se taj procenat smanjivao i sada iznosi 17 odsto.
"Važno je naglasiti da sve ovo radimo zbog bezbjednosti hrane za koju su primarno odgovorni subjekti koji rade sa njom. Ljetnja sezona sa ovog aspekta je prošla jako dobro", ocijenila je Daković.
Govoreći o cijenama analiza, ona je pozvala privrednike da o njima pregovaraju sa laboratorijama. Na ovaj predlog reagovao je Jovan Lekić iz Nall International koji smatra da ne mogu svi privrednici pojedinačno imati istu pregovaračku snagu kod dijaloga sa državnim laboratorijama, pa predlaže da se to pitanje uredi uz podršku Privredne komore, što je podržano od strane učesnika sastanka.
Biljana Blečić pomoćnica direktora u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, govorila je o problemu nedostatka carinskih skladišta.
"Zabrinjava što uvoznici nemaju sopstvene objekte za skladištenje hrane", rekla je ona.
Prema njenim riječima, praksa je da se poštuju bezbjednosni standardi zemlje u koju se hrana uvozi, pa je, zarad bržeg protoka roba, predložila privrednicima da od inopartnera zatraže da u tim državama hrana prođe kroz analize po mjerilima koja važe u Crnoj Gori.
Na sjednici je apostrofirana potreba da se nađe zajednički jezik u vezi pojedinih organizacionih pitanja i procedura, koje bi olakšale posao i privrednicima i inspekcijskim organima, poput elektronskog dostavljanja ZUD-a i ZVUD-a, jasnog razgraničenja nadležnosti inspekcija, većeg broja inspektora na graničnim prelazima i slično.
Bonus video:
