Bez instituta odloženog krivičnog gonjenja za počinioce nasilja u porodici
U skladu sa Uputstvom državni tužioci osnovnih državnih tužilaštava zahtijevaće pretres stana i drugih prostorija, uvijek kada postoji sumnja da izvršilac posjeduje vatreno oružje (legalno ili ilegalno) i privremeno oduzimati oružje
Tužioci ne mogu primjenjivati institut odloženog krivičnog gonjenja prema onima koji počine krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, a moraće i da pribave procjenu rizika po žrtvu, piše, između ostalog, u obavezujućem uputstvu koje je svim osnovnim tužilaštvima dala vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović.
Iz njenog kabineta saopšteno je da je uputstvo dostavljeno svim osnovnim državnim tužilaštvima, koja su nadležna za ovo krivično djelo, radi jedinstvene primjene zakona.
"U predmetima formiranim po krivičnim prijavama za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici od ovlašćenih policijskih službenika potrebno je obavezno pribaviti informacije o procjeni rizika za žrtvu i njenom stanju (posebno da li ima tjelesne povrede), podatke iz evidencija o posjedovanju vatrenog oružja za prijavljeno lice, kao i podatke o ranijima prijavama nasilja", objasnila je Jovanović.
U skladu sa Uputstvom državni tužioci osnovnih državnih tužilaštava zahtijevaće pretres stana i drugih prostorija, uvijek kada postoji sumnja da izvršilac posjeduje vatreno oružje (legalno ili ilegalno) i privremeno oduzimati oružje (kod legalnog oružja policijskim službenicima biće dat nalog za pokretanje upravnog postupka za oduzimanje oružja izvršiocu krivičnog djela nasilja u porodici).
Radnje koje će državni tužioci osnovnih državnih tužilaštava biti u obavezi da preduzmu, na osnovu dokumenta koji im je dostavila vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke, jesu i pribavljanje podataka o krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog (naročito prije donošenja odluke o zadržavanju osumnjičenog), hitno spovođenje saslušanja žrtve(najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja) i predlaganje sudu određivanja pritvora uvijek kada postoji zakonski osnov.
"Ukoliko nema okolnosti koje opravdavaju predlaganje određivanje pritvora, potrebno je sudu predložiti izricanje neke od mjera nadzora (iz člana 166 Zakonika o krivičnom postupku)" – navedeno je u Uputstvu koje je dala Jovanović.
Vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke u dokumentu je takođe navela da se posebna pažnja usmjeri na utvrđivanje da li su djeca prisustvovala nasilju, posredno ili neposredno, a naročito prilikom donošenja odluke u pravcu utvrđivanja statusa žrtve za djecu svjedoke nasilja.
U slučajevima krivičnih djela nasilja u porodici, na osnovu Uputstva, neće se primjenjivati institut odloženog krivičnog gonjenja (član 48 Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – Istanbulske konvencije - zabrana procesa obaveznog alternativnog rješavanja sporova odnosno određivanja kazne).
U Uputstvu se navodi da je obavezno informisati žrtvu o njenom pravu na besplatnu pravnu pomoć i o pravu na angažovanje povjerljivog lica, a na pogodan način je informisati o zadržavanju osumnjičenog i određivanju pritvora od strane suda.
Vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke u Uputstvu svim osnovnim državnim tužilaštvima takođe je navela da se od nadležnog suda obavezno zahtijeva izdavanje naredbe za tjelesni pregled (shodno članu 154 ZKP-a) ukoliko žrtve odbije ukazivanje ljekarske pomoći, evidentiranje povreda i ljekarski pregled.
