Kada se žele ostvariti kao roditelji, a to nije moguće u prirodnom odnosu, žene i muškarci upućuju se na neki od postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO).
U tom procesu, od početka se i jedni i drugi podvrgavaju ispitivanju, jer - i žena i muškarac, prema statistici, jednako mogu biti pogođeni sterilitetom. Statistika nekad ne pomaže, pa se ljekarima na klinikama za vantjelesnu, kažu sagovornici “Vijesti”, i danas javljanju parovi kojima je teško da prihvate da je “problem” muški sterilitet.
Kažu da je, ipak, to češće slučaj s onima koji dolaze iz konzervativnih sredina, a da su mladi sve otvoreniji i “hrabriji”.
Saglasni su i da bi na savjetovanju i prevenciji muškog steriliteta trebalo raditi više.
”Parovi se danas obraćaju ljekarima mnogo ‘hrabrije’ i ranije kada prepoznaju da imaju problem s ostvarivanjem trudnoće, a u okviru same dijagnostike steriliteta, muškarci uglavnom vrlo otvoreno i bez problema razgovaraju i prihvataju ponuđene savjete i dijagnostičke procedure. Uglavnom je riječ o mlađim bračnim parovima. Naravno, nailazimo i na parove koji su godinama čekali da se ‘nešto desi’ bez pomoći ljekara, koji dolaze iz konzervativnijih sredina i koji teško prihvate da je ‘problem’ u stvari muški sterilitet”, kazala je “Vijestima” dr Božana Stepanov, spec. ginekolog akušer, subspec. fertiliteta i steriliteta.
U neplodnosti para, muški sterilitet je, kako su kazali sagovornici “Vijesti”, podjednako procentualno zastupljen, kao i ženski.
”Ono što uvijek ističemo, jeste da se još nedovoljno radi na savjetovanju i prevenciji muškog steriliteta. Mladi muškarci još dobijaju vrlo malo savjeta kako da se čuvaju infekcija, naročito polno prenosivih, kako da rade preventivne preglede i gdje mogu da se savjetuju i kako da provjere stanje plodnosti. Zato nastojimo da kod svakog para, koji se javi s problemom steriliteta, napravimo kompletnu dijagnostiku i kod muškog partnera”, pojašnjava dr Božana Stepanov.
Takva dijagnostika, kako je dodala, podrazumijeva analizu briseva mokraćnog kanala, analizu spermokulture, urinokulture, krvne slike, spermograma (analiza broja, kvaliteta i pokretljivosti spermatozoida), po potrebi se radi i hormonski status, provjera rada štitne žlijezde, kao i genetska analiza kariotipa i mikrodelecije Y hromozoma.
Prema njenim riječima, brojni su uzroci koji mogu dovesti do muškog steriliteta.
”Počev od poremećaja ranog razvoja (genetski uzroci), hormonskih poremećaja (najčešće u pubertetu), uticaja pridruženih bolesti (autoimune bolesti, hronične bolesti), neliječene infekcije (naročito polno prenosive), operacije u predjelu testisa ili npr. preponske kile, uticaj ljekova, alkohola, pušenja, droga, upotreba kortikopreparata (sportisti), teški uslovi rada...”, pojašnjava ona.
Neadekvatan razvoj testisa treba na vrijeme prepoznati
Direktor Klinike za urologiju u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) doc. dr Petar Kavarić kaže da su najčešći razlozi za muški sterilitet hormonske prirode, neadekvatan razvoj testisa.
”Pa samim tim i produkcija spermatozoida, što jasno ukazuje da bi većina tih problema trebalo prepoznati tokom odrastanja. Postoji čitava paleta endokrinopatija koje mogu biti razlog za sterilitet. Varikocela, tj. proširena vena testisa, kao i infekcije mogu biti razlozi za sterilitet kod muškaraca”, pojašnjava on.
Prema njegovim riječima, neki problemi koji su u vezi s razvojem testisa mogu se prepoznati još u djetinjstvu i u tom smislu, i u cilju prevencije, kako je rekao, postoji jasna preporuka pedijatrima koji bi trebalo da te probleme prepoznaju.
”I naravno preporuka kod pacijenta koji su imali problema s testisima za eventualnu provjeru spermograma prije stupanja u brak”, kaže on.
Kad je muškarac već suočen s dijagnozom, ona ne mora i da bude konačna u smislu da je nemoguće da se taj muškarac ostvari kao roditelj.
Stručnjaci za postupke medicinski potpomognute oplodnje naglašavaju da je, za neke procedure, za formiranje embriona dovoljna jedna jajna ćelija žene i jedan spermatozoid.
Brojne analize prethode tretmanu
Da bi donijeli odluku o tome koji tretman će preporučiti paru u postupku MPO, ljekari će i ženu i muškarca uputiti na brojne analize.
”Analizom spermograma jasno dobijamo sve karakteristike kvaliteta tečnosti. Ukoliko imamo slabiji nalaz, kliničkim pregledom testisa, Eho pregledom i dopunom hormonskih analiza možemo za vrlo kratko vrijeme imati potpuni uvid u kvalitet sjemene tečnosti, dok kod žena je pored standardnih pregleda i analiza neophodno sprovesti i minimalno invazivne RTG procedure da bi se utvrdio razlog steriliteta. Za početak liječenja, dovoljna je analiza spermograma, koju treba da pogleda urolog, a u zavisnosti od eventualnih problema neophodna je i konsultacija drugih specijalista - endokrinologa, neurologa, mikrobiologa... Ukoliko se konstatuje problem, ne treba to shvatiti kao konačan sud da se stanje ne može popraviti, savremena medicina daje mogućnost asistirane reprodukcije putem vantjelesne oplodnje”, kaže dr Kavarić.
Dr Božana Stepanov pojašnjava i da, kada se dijagnostikuje da je sterilitet para muškog porijekla, postoji mogućnost terapije suplementima, ponekad i dodavanjem hormonske terapije - u slučaju lošijih nalaza spermograma u pogledu broja, kvaliteta i pokretljivosti spermatozoida.
”Kada dobijemo nalaz azoospermije tj. potpunog nedostatka spermatozoida, a ostali nalazi koje smo obavili su uredni, savjetujemo hiruršku intervenciju - TESA, kojom najčešće dobijamo kakav-takav uzorak spermatozoida”, kaže ona i dodaje da, ako se ni hirurškom metodom ne dobiju spermatozoidi u uzorku, jedino što se može preporučiti jeste postupak vantjelesne oplodnje uz doniran uzorak sperme.
”Kod nas se još veliki broj parova ne odlučuje na ovaj korak”, kaže doktorka.
Parovima kod kojih ne dolazi do željene trudnoće, savjetuje da ne čekaju predugo.
”Ukoliko do trudnoće ne dođe za šest mjeseci do godinu uz planirane, ciljane odnose, javite se vašem ginekologu ili u neki od centara koji se bave neplodnošću. I budite strpljivi i vjerujte”, poručuje ona.
U Crnoj Gori se postupci medicinski potpomognute oplodnje rade u privatnim klinikama Life, Moj lab, Ars Medica i Kodra, te u državnoj bolnici “Danilo Prvi” na Cetinju.
Cijene variraju u zavisnosti od toga koji je postupak u pitanju. Na teret FZO postupci se ne rade jedino u Kodri, bolnici s kojom nije obnovljen ugovor.
Zakon o MPO usvojen je na sjednici Skupštine 29. decembra 2021. godine, u Službenom listu objavljen dva dana kasnije, a stupio na snagu 8. januara. Time je prestao da važi raniji Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama iz 2009.
Krajem 2021. usvojen je i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji propisuje i prava iz domena liječenja steriliteta - broj postupaka koji osigurana lica mogu da urade na teret Fonda za zdravstveno osiguranje i, prvi put, i pravo na jedan postupak liječenja muške neplodnosti metodom Micro TESE za sprovođenje postupka MPO.
Još nije poznato na koji način se to pravo uopšte može ostvariti, niti gdje.
Rade Micro TESE, ali država to ne plaća
Micro TESE, proceduru hirurškog dobijanja spermatozoida iz tkiva testisa ili epididimisa, u Crnoj Gori dosad je nudila jedino Kodra. Kako pojašnjavaju na vebsajtu, procedura se izvodi u opštoj anesteziji, u operacionoj sali i uz pomoć mikroskopa.
Kodra, međutim, od januara nema ugovor sa FZO o pružanju usluga na teret države.
U KCCG, kako je “Vijestima” kazao dr Kavarić, obavljaju se operacije varikocele, biopsije testisa.
”Još nemamo mogućnosti za izvođenje mikrotese”, rekao je on.
Iz Moj lab poliklinike ranije su kazali “Vijestima” da se Micro TESE postupak još ne radi u njihovom centru, ali i da je ta ustanova u fazi tehnološke i kadrovske adaptacije kako bi proceduru što prije ponudili zainteresovanima.
Viršle, uske pantalone i veš neprijatelj plodnosti
Dr Tatjana Motrenko Simić iz klinike “Humana reprodukcija” u Budvi, ujedno koordinatorka Evropske zajednice za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE), pojašnjava da testisi muške djece moraju biti u skrotumu do godinu dana života i da je, ako nisu spušteni, operacija obavezna.
”Da se fiksiraju i da se ne vraćaju u preponski kanal, tj. ingvinum. Mi sada imamo problem kod mnogih muškaraca kojima je urađena korekcija kasno, tek oko sedme, osme godine, i koji su u međuvremenu razvili azospermiju, tj. toliko je oštećeno tkivo testisa, da se u ejakulatu ne nalaze spermatozoidi, da se samo biopsijom u 50 do 60 odsto slučajeva mogu naći spermatozoidi u testisu. I kod takvih slučajeva je uspjeh naših metoda nešto manji, jer su oštećenja gameta velika”, kazala je ona.
Pojašnjava da su testisi spolja “jer moraju biti na stepen nižoj temperaturi nego što je naše tijelo”.
”Zato su, iako filogenetski formirani na istom mjestu u abdomenu gdje i jajnici, oni izbačeni kroz preponski kanal napolje u skrotum, koji se, ako je toplo, opušta i bježi od tijela, ako je hladno - primiče tijelu”, kaže doktorka i dodaje da je čovjek izborom garderobe i uskim pantalonama poremetio ono što je priroda dala.
Savjetuje muškarce da nose garderobu komotnih nogavica, a kod izbora donjeg veša sugeriše nošenje bokserica.
”Izbjegavati beskrajno sjedenje, vožnju bicikla, pregrijavanje”, poručuje ona i dodaje da bi, u cilju očuvanja plodnosti, trebalo izbjegavati i hranu nepoznatog sastava.
”Dosta se koristi soja kao punilac, jer je jeftina, a ona ima estrogena svojstva (na primjer viršle, razne prerađevine)...”.
Bonus video:
