Britanka Novog Luiza Džoj (radost) Braun, u svijetu poznata kao prva “beba iz epruvete”, danas puni 44 godine. Devet godina nakon njenog rođenja, 1987. - rođen je Miloš Trajković iz Vranja, prva “beba iz epruvete” u tadašnjoj Jugoslaviji. U Crnoj Gori, u laboratorijskim uslovima, prva “beba iz epruvete” rođena je 2004. godine, na klinici “Life”.
Luiza Braun izjavila je da bi joj lično bilo draže da je njeno rođenje njena lična stvar. Ipak, kažu stručnjaci, jasno je da je njenim rođenjem počela istorija, koju do danas proslavlja osam miliona beba rođenih nekim od postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO).
”Na sreću, napravljen je veliki pomak s obzirom na to da je vantjelesna oplodnja nekad bila veliki tabu. Danas je to sve češći put ka roditeljstvu, i ljudi to normalno prihvataju. Sterilitet je globalno postao problem u 21. vijeku, koji nije zaobišao ni naše prostore. Neplodnost muči gotovo svaki peti par, pa države sve više pažnje posvećuje ovom problemu”, kaže u razgovoru za “Vijesti” dr Zorica Crnogorac, stručnjakinja u liječenju steriliteta i osnivač specijalne bolnice “Genesis” iz Novog Sada.
Dio prava čeka podzakonska akta
U Crnoj Gori, prva ustanova za vantjelesnu oplodnju, klinika “Life”, osnovana je 2003. Danas se postupci rade još u “Ars medica”, “Moj lab” i “Kodra” u Podgorici, “Humana reprodukcija” u Budvi, te Bolnici “Danilo I” na Cetinju, koja je i jedina državna ustanova na kojoj se rade postupci MPO.
Osim “Kodre”, sa kojom u januaru nije obnovljen ugovor za pružanje te vrste usluga, u ostalim bolnicama i klinikama postupci MPO mogu da se rade na teret Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
Zakonski, oblast liječenja steriliteta u Crnoj Gori prvi put je uređena Zakonom o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama 2009. Krajem 2021. usvojen je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, čija je primjena trebalo da počne 8. juna. Krajem prošle godine, usvojen je i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji dijelom tretira i oblast liječenja steriliteta i njime, u odnosu na raniju verziju, predviđen veći broj postupaka za žene, kao i druga prava.
U međuvremenu, međutim, nisu donijeta i podzakonska akta kojima bi bilo omogućeno ostvarenje dijela prava koje novi propisi predviđaju.
”Nažalost, i ranije smo imali zakon o liječenju neplodnosti koji je usvojen 2009, bez želje za stvaranjem podzakonskih akata, pa se donacija jajne ćelije nikada nije mogla i suštinski sprovesti, kao način ostvarivanja prava, iako je bila utemeljena i zakonom dozvoljena. Danas imamo isti slučaj sa novim Zakonom o MPO”, kazali su “Vijestima” iz Centra za građanske slobode, organizacije koja je i uticala na donošenje novih propisa u dijelu liječenja steriliteta.
Donošenjem posljednjih propisa omogućena su četiri postupka MPO o trošku države bračnim ili vanbračnim partnerima, kao i ženi bez partnera, omogućeno je zamrzavanje kvalitetnih embriona na godinu dana, kao i četiri postupka transfera embriona nakon odmrzavanja iz tih ciklusa.
Novim zakonskim rješenjima omogućena su i po tri postupka MPO i tri embriotransfera ukoliko postoji jedno zdravo dijete, po dva postupka MPO i dva postupka transfera ukoliko postoji dvoje zdravo djece, po dva postupka MPO bračnim i vanbračnim supružnicima, odnosno dva transfera nakon odmrzavanja do napunjene 50. godine života žene.
Osiguranim licima reproduktivne dobi do 37. godine života, kao i oboljelim od maligne bolesti, bez djece, gdje usljed terapija može doći do oštećenja reproduktivnih organa, uz odobrenje ljekara reproduktivne medicine, sada je, nekom od adekvatnih metoda za svaki pojedinačni slučaj, omogućena prezervacija fertilnosti. Omogućen je i uvoz, ako se polna tkiva, ćelije i embrioni, ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori. Prvi put, na teret države, omogućeno je pravo na jedan postupak liječenja muške neplodnosti metodom Micro TESE za sprovođenje postupka MPO.
Prema nezvaničnim informacijama i kako su “Vijesti” ranije objavile, punu primjenu novih zakonskih rješenja prolongirala je promjena Vlade, koja je formirana 28. aprila.
Na vrijeme edukovati mlade o reproduktivnom zdravlju
Doktorka Crnogorac kaže da klinike na ovim prostorima ne zaostaju za onim svjetskim i uspješnost postupaka MPO koji se na njima rade kreće se oko 40 odsto.
U proteklih više od 40 godina, dodaje ona, nađeni su odgovori na brojna pitanja, kada je riječ o uzrocima neplodnosti, pa su danas dostupni i genetski testovi ljudskog genoma, reproduktivnih ćelija, endometrijuma, embriona i prenatalna genetska dijagnostika fetusa u desetoj gestacionoj nedjelji trudnoće.
”Omogućeno je, i ženama bez partnera da mogu da odlaze na vantjelesnu oplodnju”, kaže doktorka.
Dodaje, međutim, da se i dalje više od 50 odsto parova sa problemom steriliteta javlja tek poslije 35. godine.
”Što je na neki način dosta kasno, jer ograničava vremenski period u kome najviše može da se pruži ovim procedurama i pored toga što se biološki sat kod žena pomjerio ka zrelijim godinama”.
Prema njenim riječima, važno je mlade edukovati o reproduktivnom zdravlju i - kroz stalne edukacije u školama, a mlade žene i muškarce uputiti kako da provjere plodnost i da se upoznaju sa time kako da im se pravovremeno pomogne u planiranju reprodukcije.
”Nažalost, sve je više mladih parova koji se podvrgavaju vantjelesnoj oplodnji”.
Prvo dijete, kako je kazala, žene na našim prostorima rađaju sa 28 godina, što je u skladu sa evropskim prosjekom, ali je problem, dodaje ona, što je takvih žena sve manje. Statistike, pojašnjava doktorka, pokazuju i da oko 11 odsto žena koje već imaju djecu imaju problem da ponovo zatrudne.
”Žene na preglede jajnika odlaze tek kada imaju problem ili započinju VTO proceduru. Takođe, naši muškarci nemaju naviku da jednom godišnje odu kod urologa. Oni se ljekaru uglavnom javljaju kada dobiju upalu prostate ili imaju drugi problem. Mislim da bi zato pregled muškaraca na godišnjem nivou već od ulaska u pubertet trebalo da bude dio obaveznog godišnjeg zdravstvenog pregleda”.
Prema njenim riječima, godine života oba partnera, hormonski status, stanje jajnika, muški sterilitet, anomalije reproduktivnih organa, stres, loše životne navike - sve su to faktori koji mogu da utiču na šanse za začećem. Doktorka dodaje i da ishodi postupaka nekad nisu povoljni i srećni, da par mora da bude svjestan toga i da se suoči i sa negativnim ishodom i nastavi da pokušava i dalje.
”Svaki par je poseban, savremena medicina se bazira na personalizovanom pristupu, vi neka opšta pravila ne možete da primijenite na svakom paru, sve se to prilagođava, to doprinosi većem uspjehu vantjelesne oplodnje”, poručila je doktorka Crnogorac.
Privatni sektor i poslodavci kao podrška u planiranju porodice
Uz zakonske olakšice da se ostvare kao roditelji, žene i parovi koji to žele trebalo bi da imaju podršku i privatnog sektora, a žena i svog poslodavca, kaže doktorka Crnogorac.
Podsjeća da je u Srbiji za ženu granica za MPO sa 43 podignuta na 45 godina, da ta država finansira i neograničen broj pokušaja za prvo dijete, finansira liječenje muškog steriliteta, postupke i za drugo dijete i one iz zamrznutog materijala...
”Međutim, država mora da pronađe način da parovima koji se liječe od steriliteta budu dostupe i savremene metode liječenja i terapije, finansijske olakšice, ali i kompanije da se više rukovode pricipima društvene odgovornosti, te da žena kada odluči da rađa ne strahuje da će ostati bez posla ili kada da krene u proces VTO da ima slobodne dane i slično”.
Zamrzavanje embriona na teret FZO još nije moguće
Javnosti nije poznato da li su iz Ministarstva zdravlja do danas Vladi uputili predlog Uredbe o obimu prava na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Tom Uredbom, kako su ranije pojasnili iz FZO, uređuju se usluge ugovorene sa zdravstvenim ustanovama, pa i one koje se odnose na postupke MPO.
Važenom Uredbom nisu obuhvaćene usluge: zamrzavanje embriona i krioembriotransfer (odmrzavanje embriona i novi transfer iz tih ciklusa), što predviđaju novi propisi. Zbog toga je, kako su tada kazali iz FZO, potrebno donijeti izmjene i dopune Uredbe ili novu uredbu, na osnovu koje bi Fond pristupio utvrđivanju cijena tih usluga.
”Onda bi se pristupilo proširivanju ugovorne saradnje s privatnim ustanovama za ove dvije nove usluge”, pojasnili su ranije iz FZO i dodali da bi, nakon stvaranja pravnog osnova za te usluge, u informacionom sistemu Fonda trebalo podržati i njihovo evidentiranje - u skladu s tim kako to predviđaju nova zakonska rješenja.
U vrijeme kada su redakciji upućeni ti odgovori, na čelu FZO bio je aktuelni ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.
Bonus video:
