Valdanos je i do sada bio zaštićen u okviru postojećih zakona i planova, a studija Agencije za zaštitu životne sredine dodatno je unaprijedila neka rješenja i detaljnije opisala njihovu primjenu, smatraju ugledni ulcinjski advokat i arhitekta, Gzim Hadžibeti i Valon Buzuku.
Oni su “Vijestima” kazali da je veoma važno da lokalna vlast bude transparentna i senzibilna prema starim-novim vlasnicima imanja u Valdanosu i da im kroz otvorenu komunikaciju obrazloži rješenja iz studije kako ne bi bilo privilegovanih ili diskriminisanih.
Predstavnici Agencije, studiju s pratećom dokumentacijom, predali su u petak predsjedniku Opštine Ulcinj Omeru Bajraktariju, koji je poručio da će prije usvajanja, dokument biti podvrgnut javnoj raspravi. Studija zaštite biće osnov za donošenje krovnog plana kojim će Valdanos biti proglašen zaštićenim područjem.
Kako su “Vijesti” već objavile, Agencija za zaštitu životne sredine uradila je u martu stručnu analizu o potrebi preventivne zaštite maslinade Ulcinj s uvalom Valdanos, kojom je na tom lokalitetu predviđena izgradnja samo na području nekadašnjeg vojnog odmarališta.
”Predviđeno je uklanjanje ostataka nekadašnjeg vojnog odmarališta i izgradnja zone sporta i rekreacije. U okviru zone je planirana izgradnja zona i kompleksa otvorenih i zatvorenih sportskih sadržaja, staza za šetnju, trim staza, igrališta za djecu i pratećih servisnih sadržaja. Maksimalna bruto građevinska površina zatvorenih sportskih objekata predviđena je da iznosi 6.000 kvadrata”, piše pored ostalog u analizi koja je izrađena na inicijativu ulcinjskog Sekretarijata za komunalne djelatnosti od 15.11.2021.
Cilj analize (studije), kako su istakli sagovornici “Vijesti” bliski Agenciji, nije konzerviranje prostora, nego razvoj lokaliteta na pametniji način kako bi se u potpunosti suzbio bilo kakav vid divlje gradnje s akcentom na očuvanje prirodnog ambijenta.
Hadžibeti je podsjetio da je, pravno gledano, maslinada u Valdanosu tretirana kroz više akata.
”Prije svega, obuhvaćena je Zakonom o maslinarstvu i maslinovom ulju, koji u članu 2 st.1 i 2 propisuje da maslinjaci, kao dobro od opšteg interesa, uživaju posebnu zaštitu i koriste se pod uslovima i na način propisan tim zakonom. Shodno tome, maslinjak “Maslinada Valdanos” u Opštini Ulcinj, “Stara maslina” u Opštini Bar i “Velja maslina” u Opštini Budva uživaju zaštitu u skladu s programom posebne zaštite masline koji donosi Ministarstvo”, kazao je Hadžibeti.
Istakao je da čl.14 st.1 alineja 3 istog zakona propisuje da je u maslinjacima zabranjena izgradnja stambenih objekata osim u slučaju rekonstrukcije i nadogradnje već postojećih objekata, a u stavu 2 da se izuzetno mogu graditi objekti koji su neophodni u procesu proizvodnje maslina.
”U ovom dijelu postoji određena neusaglašenost ovog zakona sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji obuhvata i voćnjake i koji u pojedinim svojim odredbama čl.19-31 dozvoljava iskorišćavanje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, kao i trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta donošenjem urbanističkog plana ili prostornog plana sa detaljnom razradom”, pojasnio je Hadžibeti. Dodao je da je riječ o zakonu iz 1992, čije su posljednje promjene izvršene 2011, i to samo u dijelu kaznenih odredbi.
”Stoga je svakako uputno da resorno ministarstvo pripremi novi zakon koji bi bio usklađen s brojnim zakonima i normativnim izmjenama koje su donesene nakon njega”, poručio je Hadžibeti. Podsjetio je da strateški plan razvoja Opštine Ulcinj za period 2016-2020, u dijelu za ekonomski razvoj - turizam u različitim oblastima, predviđao je izgradnju turističkih objekata u području Velike plaže s njenim dubokim zaleđem, Valdanosa i specifične turističke ponude na Adi Bojani. Kako je naveo, u dijelu prioriteta za razvoj i unapređenje turizma, među mjerama za unapređenje kvaliteta turističkih usluga i razvijanje raznovrsne turističke i kulturne ponude kao Projekat 6, predviđena je izgradnja turističkog centra za izlete, zabavu, rekreaciju i posmatranje prirode u Valdanosu i revitalizacija maslinjaka “Maslinada Valdanos” i ekološki turizam na Valdanosu i Solani bez smještajnih kapaciteta.
”Tu izričito stoji da je zabranjena izgradnja stambenih i drugih objekata i sječa maslinovih stabala i sadnica, kao i njihovo oštećivanje. Identična rješenja propisana su i u Strateškom planu razvoja Opštine Ulcinj za period 2022-2028. godina, koji se nalazi u fazi Nacrta ili Predloga, koliko sam upoznat”, kazao je Hadžibeti.
Naveo je da studija agencije to detaljno obrazlaže, uz navođenje podataka iz planskih dokumenata za područje Opštine Ulcinj, a prije svega Prostorno-urbanističkog plana Opštine Ulcinj. Shodno tome, dodao je, u okviru sada postojećih zakonskih rješenja i onoga što je sama Opština Ulcinj predvidjela kao strategiju razvoja turizma za ovo područje, a što sve potvrđuje analiza Agencije za zaštitu životne sredine, gradnja stambenih i drugih objekata i smještajnih kapaciteta na ovom području, nije dozvoljena.
”Osim rekonstrukcije i nadogradnje već postojećih objekata, s tim da ovdje moram da napomenem da u raznim postupcima koji su vođeni za povraćaj, angažovanim vještacima građevinske struke, nikada nijesu prezentirane građevinske dozvole za objekte koji su izgrađeni na lokalitetu Valdanosa. Pod pretpostavkom da tih dozvola nema, to dovodi u pitanje i rekonstrukciju i nadogradnju tih objekata”, ocijenio je Hadžibeti.
I Buzuku je ocijenio da je studija stručno i kvalitetno predstavljena.
”Od sveobuhvatne analize zone sa svih aspekata, pa do predlaganja rješenja s ciljem preventivne zaštite područja, uzimajući u obzir da se radi o jednom izdvojenom prostoru koji predstavlja posebnu pejzažnu cjelinu visokog atraktiviteta”, kazao je Buzuku. Istakao je da bi trebalo napomenuti da postoji zakonski i planski osnov za stavljanje tog područja pod preventivnu zaštitu.
”Prije svega mislim na Zakon o zaštiti prirode i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju. Oba ta zakona tretiraju Ulcinjsku maslinadu i uvalu Valdanos kao zonu od opšteg značaja koja zahtijeva posebnu zaštitu, prvenstveno od bilo koje gradnje stambenih i drugih objekata, osim ako nisu u službi održavanja maslinjaka ili u svrhu proizvodnje maslinovog ulja”, podsjetio je Buzuku. Prema PUP-u za Opštinu Ulcinj, naveo je, striktno je dozvoljena samo rekonstrukcija postojećih objekata, kako onih oko vojnog odmarališta tako i drugih objekata, kao i proširenje zone za rekreaciju i odmor gdje je, kako je kazao, dozvoljeno oko 6.000 m2 objekata tipa zatvorenih i otvorenih rekreativnih zona, sportskih terena...
”Mislim da je ovo dobar dokument. Ali s druge strane, treba imati u vidu da u okviru šire zone ulcinjske maslinade, postoje i neki usvojeni planski dokumenti, kako u vidu DUP-ova ili LSL-a, koji su prošli sve procedure, pa do usvajanja u Skupštini. U tom smislu Opština treba biti jako obazriva i veoma senzibilna s novim-starim vlasnicima maslinjaka u zoni uvale Valdanos i treba im, kroz direktnu i otvorenu komunikaciju, obrazlagati rješenja iz studije”, ocijenio je Buzuku.
”Vijesti” su ranije objavile i da je posljednjeg dana rada Vlade Zdravka Krivokapića, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo zeleno svjetlo Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) da u zaleđu plaže u Valdanosu postavi i izgradi objekte privremenog karaktera iako rješenje o povraćaju imovine toj vjerskoj organizaciji još nije pravosnažno. Tadašnji resor Ratka Mitrovića aminovao je to da SPC u “uvali maslina” može da gradi auto-kampove, parkirališta, ugostiteljske objekte, dječje igralište...
Budući da je zaštitinik imovinsko-pravnih odnosa Bojana Ćirović podnijela žalbu na rješenje, taj predmet je pred Upravnim sudom, pa se zemljište u Valdanosu, koje je vraćeno SPC, i dalje vodi na državu Crnu Goru.
U analizi (studiji) podsjeća se da je područje maslinade izuzetno značajno i vrijedno kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe grada Ulcinja i Crne Gore, koje svjedoči o usklađenoj i uravnoteženoj interakciji između ljudi i prirode koja je opstala tokom dugog viševjekovnog perioda.
”Jedinstveni tradicionalni obrasci korišćenja zemljišta u održavanju maslinjaka na ovom prostoru su evoluirali u ravnoteži sa svojim pejzažom tako da danas ova maslinada predstavlja jedinstvenu ambijentalnu cjelinu s najvećim kompleksom maslina u Crnoj Gori u kojoj ima oko 85.000 stabala autohtone sorte “žutica”. Neka od tih stabala starija su od 1.800 godina, dok prosječna starost oko 18.000 stabala iznosi oko 800 godina”, piše u analizi. Dodaje se da je u maslinadi u Ulcinju i maslinjaku u Kručima mjerena starost 25 stabala masline tokom 2014, i da je tom prilikom utvrđeno da je šest stabala starosti od 300 do 455 godina, osam od 724 do 949 godina, dok je pet stabala starosti preko 1000 godina - 1131, 1298, 1321, 1784, 1899 godina.
”Istraživanja sprovedena u 2015. pokazala su da u maslinadi Valdanos starost pojedinih stabala masline iznosi 1.892 godine što je verifikovano i dobijenim sertifikatom starosti”, piše u analizi. Dodaje se da je prostor izdvojen kao pejzažna cjelina posebne atraktivnosti - pripada posebnom tipu predjela koji se odnosi na naselja s tradicionalnom poljoprivredom u poljima i na terasama koja su prepoznatljiva i specifična po primjeni tradicionalnih postupaka obrade maslinjaka.
”Tako se u maslinadi nalazi mreža kaldrmisanih puteva i podzida (suvomeđa), te nekoliko izvora što je čini tipičnim predstavnikom primorskog tipa antropogenog pejzaža. Prilična očuvanost prostora, dobro zdravstveno stanje stabala maslina, njihova milenijumska ili viševjekovna starost, očuvanost podzida (suhomeđa) i terasa, te kaldrmisanih puteva predstavlja suštinsku posebnost ovog prostora”, ističe se u analizi…
Perović nije optimista, podizanje svijesti način da se spasu istorija, kultura, identitet...
Izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj - Mogul Džemal Perović nije optimista kada je u pitanju očuvanje uvale Valdanos s Maslinadom.
”Polazeći od klime bezakonja, stihije i dominacije gramzivosti u korišćenju i devastaciji prostora, nijesam optimista po pitanju očuvanja dragulja poput uvale Valdanos s Maslinadom. Devastacija u vidu postavljanja betonskih ograda, nasipanjem kaldrme i divlja gradnja objekata, počela je ranije, a pritisak će da raste nakon povraćaja imovine”, kazao je Perović “Vijestima”.
Podsjetio je da su NVO Mogul i Dr Martin Šnajder podnijeli inicijativu za urgentnu zaštitu, a Agencija za zaštitu prirode je u petak dostavila Bajraktariju Studiju zaštite s neophodnom dokumentacijom za Skupštinu Opštine.
”Nadamo se ozbiljnijem pristupu lokalne vlasti nego što je bilo do sada. U arhivi imamo niz deklaracija, zaključaka, preporuka u vezi sa zaštitom Valdanosa, a stanje na terenu je bivalo sve gore. Raduje i stav nadležnog ministarstva o zabrani gradnje u cijeloj Maslinadi iako je i po ranijim zakonima tamo zabranjena svaka gradnja”, naveo je Perović.
Poručio je civilnom sektoru, ali i medijima, ekološkim aktivistima, a naročito nadležnim organima “da rade na podizanju svijesti o tome kakvu nepovratnu štetu možemo učiniti sami sebi ako ne sačuvamo Maslinadu”.
”To je važno s više aspekata: ekonomskog, odnosno turističkog i poljoprivrednog, ekološkog, a naročito kulturološkog. Jer tamo su naša istorija, kultura, sjećanja, duša, identitet...”, kazao je Perović.
U maslinjacima već niču objekti s dozvolama
Hadžibeti smatra da se u čitavoj priči kao novi elemenat javlja činjenica da je u toku postupak povraćaja imovine bivšim vlasnicima shodno odredbama Zakona o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos. Pojedine porodice, kako je naglasio, već su dobile pravosnažna ili konačna rješenja, a veliki broj postupaka je u toku.
”Sada vjerovatno određeni broj tih vlasnika vidi mogućnost i za ekonomsku valorizaciju te imovine, mimo iskorišćavanja u poljoprivredne svrhe, što joj je bila svrha u vrijeme oduzimanja. U tom pravcu smatram cjelishodnim da Opština i resorno ministarstvo organizuju javne rasprave i tribine s građanima koji posjeduju imovinu na tom području, kao i sa svim ostalim zainteresovanim građanima i pravnim i fizičkim licima. Tako bi se svako na jedan transparentan način upoznao s ciljevima i smjernicama razvoja koje državni i organi lokalne samouprave imaju u svojim planovima za to područje i kako niko u tim postupcima ne bi bio diskriminisan ili favorizovan”, kazao je Hadžibeti. To stoga, kako ističe, jer su na određenim mjestima u maslinjacima već doneseni planski dokumenti kojima je dozvoljena gradnja.
”Na nekim mjestima, gdje su ranije bili maslinjaci, već su izgrađeni objekti s dozvolom, a na brojnim mjestima širom maslinade u Ulcinju postoje tvrdi ili privremeni objekti, koji uglavnom služe kao smještajni kapaciteti”, kazao je Hadžibeti.
Bajraktari: Nema mjesta za privremene objekte
Bajraktari je kazao da Valdanos zauzima izuzetno važno mjesto u bilo kom smislu za sve građane Ulcinja.
”Mi iz Ure, od osnivanja, posvetili smo izuzetnu pažnju tom lokalitetu i zadovoljni smo ovim što danas imamo, odnosno što je Zakon o povraćaju usvojen u Skupštini Crne Gore. Naš stav i moj lični, takođe, jeste da to treba da bude unikat prirodni i primjer nečega što nema u Crnoj Gori, a to jeste park prirode na obali mora s jedinstvenom maslinadom od preko 80.000 stabala maslina”, kazao je Bajraktari “Vijestima”. Naveo je da je zbog toga njegov stav bio izričit da nema mjesta za privremene objekte u Valdanosu.
”Veoma mi je drago da su u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja prihvatili naš zahtjev. Drugi korak biće održiva studija upravljanja tim lokalitetom i ja sam zahvalan i Agenciji za zaštitu prirode i nevladinom sektoru na pomoći”, naglasio je on. Dodao je da se mora na drugačiji način upravljati resursima.
”Naše prirodne unikate treba da pažljivo i planski iskoristimo dok neke druge lokacije treba definitivno ubrzano valorizovati kako bismo naš turizam doveli na nivo koji zaslužuje, a time postigli da budemo poznatija turistička destinacija. Treba da nađemo balans između prirode i razvoja i ja sam siguran da će Ulcinj u narednom periodu da doživi novu etapu na ekološkom, ali i na ekonomskom polju”, kazao je Bajraktari.
Bonus video:
