Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je danas da su 29. jula apelovali na ministra pravde Marka Kovača da produži na septembar javne rasprave o sistemskim zakonima koji su kako tvrde iz te nevladine organizacije (NVO) vrlo važni za ljudska prava - Krivičnom zakoniku (KZ) i Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP).
"Naš predlog nije uvažen i obje rasprave su okončane u avgustu. HRA dodatno protestuje jer Ministarstvo pravde o održavanju okruglog stola o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a 29. avgusta javnost nije obavijestilo putem medija, dok sajt Vlade zbog hakerskog napada nije bio u funkciji, već samo preko društvene mreže Tviter", ističe se u saopštenju HRA.
Iz te NVO su dodali da datum održavanja okruglog stola nije bio najavljen ni u programu javne rasprave za izmjene i dopune ZKP, pa kako dodaju ovakvo pozivanje javnosti dodatno ukazuje na taktiku izbjegavanja stvarne rasprave, iako se kako tvrde iz HRA radi o jednom od najvažnijih zakona u državi za ljudska prava.
"Ministarstvo bi trebalo da održi još jedan okrugli sto o izmjenama ZKP, i poseban skup o izmjenama KZ, na kojima bi se svi pristigli predlozi razmotrili kroz javnu debatu. HRA je Ministarstvu pravde blagovremeno u avgustu dostavila predloge amandmana na nacrte izmjena oba zakona, a predložili smo da se u zakonima izmijeni i ono što nacrtima nije bilo predloženo", piše u saopštenju.
Iz HRA su rekli da su u odnosu na ZKP, dostavili 16 predloga, koji su kako poručuju većinom usmjereni na zaštitu građana od zlostavljanja u policiji.
"Predloženo je širenje kruga osoba koje moraju da zahtijevaju ljekarski pregled lica lišenog slobode; obavezno psihijatrijsko vještačenje oštećenog u slučaju sumnje na zlostavljanje; upotreba audio-vizuelnih snimaka kao dokaznih sredstava u krivičnom postupku kad god su relevantni i vjerodostojni, bez obzira na to ko ih je sačinio. Predložili smo i da se obavezno snima svako saslušanje i uzimanje izjava od građana u policiji, kao i da se period mogućeg lišenja slobode i zadržavanja u policiji prije izvođenja pred državnog tužioca skrati na najviše šest časova, jer se u tom periodu događa najviše zlostavljanja", poručili su iz HRA.
Oni su naveli i da su u odnosu na KZ, dostavili 12 predloga, prije svega u odnosu na ukidanje zastarjevanja krivičnog gonjenja i povećanja kazni za krivična djela iz oblasti torture, tako da se spriječi neopravdano izricanje uslovnih osuda za najteže povrede ljudskih prava.
"Predložili smo dopunu odredbi o komandnoj odgovornosti u skladu sa Statutom Međunarodnog krivičnog suda, dalje usklađivanje KZ sa Istanbulskom konvencijom u odnosu na krivična djela prinudna sterilizacija i sakaćenje genitalija, brisanje odredbe o kažnjavanju za iznošenje ili pronošenje lažnih vijesti koje mogu izazvati paniku ili teže narušavanje javnog reda ili mira, korekcije krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i snimanje u cilju jačanja istraživačkog novinarstva i ukazivanja građana na krivična djela, itd", piše u saopštenju.
Iz HRA navode i da su svi podnijeti predlozi objavljeni na njihovom sajtu.
Bonus video:
