Ženski klub Skupštine i predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori pozvali su na izmjene zakona, kako bi brak bio nelegalan za osobe mlađe od 18 godina.
Kako je saopšteno iz Ženskog kluba, kopredsjednice Ženskog kluba Branka Bošnjak i Vesna Pavićević, održale su sastanak sa Šibom Harma, regionalnom savjetnicom UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije (ECA region), Huanom Santanderom, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Sabinom Žunić, zamjenicom šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Nelom Krnić, koordinatorkom programa za monitoring prava djeteta i Jelenom Perović, koordinatorkom komunikacija.
Bošnjak je, kako je saopšteno, kazala da će Ženski klub hitno inicirati izmjene zakonske regulative koje će makar formalno onemogućiti da maloljetna lica mogu stupiti u brak.
"Svjesni smo činjenice da su maloljetnički brakovi u romskoj populaciji, vrlo kompleksan problem i da se tu pod okriljem navodne traadicije, vrši trgovina ljudima. Zato ovom problemu treba prići sa više strana, posebno je važno obrazovanje i emancipacija kako bi imali više samosvkesnih djevojčica koje će imati jasno iskazanu podršku sistema da se zajedno borimo protiv ovog problema. Izmjena zakonske regulative će biti važan iskorak, ali to će biti samo početak borbe protiv ove pošasti", kazala je Bošnjak.
Pavićević je navela da živimo u moderno doba kada se uveliko propagiraju slobode i jednakosti, i da danas, na žalost, postoje ugovoreni brakovi, sa najvećom stopom u romskoj i egipćanskoj populaciji.
"Država je u obavezi da osigura da sve djevojčice imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, posebno u srednjoj školi, jer je činjenica da mnoge romske djevojčice napuste školovanje zbog ugovorenih brakova i pritiska njihovih roditelja. To je postalo običaj kod romske populacije. Bez obzira što možda postoji i prinudni pristanak djeteta na ugovoreni brak, ni običaj, ni tradicija, ni kultura, ne smiju da budu opravdanje za takve stvari. Osim promjene zakonske regulative, neophodno je podizanje nivoa svijesti mladih ljudi, a posebno mladih romskih zajednica o važnosti obrazovanja i štetnim posljedicama dječjih brakova, koje kasnije utiču na psihičko i fizičko zdravlje njihove djece", navela je Pavićević.
Harma je navela da će zabrana dječjih brakova i promjena društvenih normi kako bi se snažnije podržala svaka djevojka u Crnoj Gori da u potpunosti ostvari svoje potencijale pomoći zemlji da smanji nasilje i siromaštvo i ubrza socio-ekonomski razvoj.
Sandander je kazao da je dječji brak kršenje ljudskih prava.
"Kao društvo, moramo da podržimo zdravo djetinjstvo i obrazovanje za svaku djevojčicu i dječaka kako bi mogli da žive kao produktivni članovi društva. Ovo je u najboljem interesu budućih generacija u Crnoj Gori i neophodno za iskorjenjivanje jednog od najtežih oblika diskriminacije djece”, kazao je Santander.
Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u Crnoj Gori iz 2018. pokazalo je da svaka treća djevojčica uzrasta 15-19 godina i svaki šest dječak u romskoj i egipćanskoj populaciji su u braku ili zajednici.
Zakonodavna praznina koja dozvoljava sklapanje brakova u uzrastu od 16 godina, kako je saopšteno, jedan je od ključnih faktora omogućavanja dječjih brakova, sudeći prema studiji iz 2018. koju je sproveo Centar za romske inicijative, uz podršku UNICEF-a i EU.
"Povećanje finansijskih sredstava za proširenje usluga podrške djeci i porodici takođe je identifikovano kao jedna od ključnih mjera koju treba preduzeti u Crnoj Gori kako bi se smanjila izloženost djece nasilju, eksploataciji i siromaštvu i obezbijedilo da sve djevojčice i dječaci imaju jednake šanse da rastu i razvijaju svoje potencijale. Pružanje pouzdanih statističkih podataka o stanju i potrebama djece i porodica u zemlji takođe je izazov koji treba hitno rješavati kako bi državne politike bile zasnovane na dokazima, efikasne i mjerljive u kontekstu procesa pridruživanja EU i ispunjavanja ciljeva Crne Gore u Agendi 2030", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
