Poznavati svoj jezik i pismo, jedno je od mjerila obrazovanog čovjeka, poručili su iz Ministarstva prosvjete povodom Međunarodnog dana pismenosti.
"Pismenost shvatamo kao nužnost napretka društva, a izazovi globalizacije, sve brže promjene u društvu i državi i pojava novih tehnologija, ukazuju da puka vještina čitanja i pisanja nije dovoljna", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Ističu da biti pismen danas ne znači samo poznavati gramatičku i pravopisnu normu, imajući u vidu da smo svakodnevno "bombardovani" površnim, nestilski napisanim poluinformacijama, već da pismen čovjek zna prepoznati takvu informaciju, a nepismen joj slijepo vjeruje.
Dodali su da se u 21. vijeku sve više govori o informatičkoj pismenosti, ali 8. septembra, na Međunarodni dan pismenosti, valjalo bi ukazati na izvornu pismenost.
"Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti, a cilj je da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednicu i društvo", navodi se u saopštenju.
Dodaju da savremeni svijet i nove tehnologije pružaju mnoge mogućnosti, ali da moramo naučiti našu djecu da ih koriste na najbolji način.
"Najvažnije je da zainteresujemo i uputimo djecu i mlade na čitanje knjiga", poručili su oni.
Objašnjavaju da čitanje kao individualni kreativni čin razvija maštu, obogaćuje vokabular, unapređuje sposobnost komunikacije, pospješuje razvoj socijalizacije.
Funkcionalna pismenost, kako kaže, omogućava pojedincu da na pravi način izrazi svoje misli, ideje i postane koristan član društva.
"Ministarstvo prosvjete, naši stručni saradnici i profesionalci sa polja lingvistike i pedagogije, kao i nastavni kadar u našim vaspitno-obrazovnim ustanovama, rade na tome da našu djecu upute u bogati svijet knjiga, stilskih figura, mašte, kako bi na primjerima najvrijednijih literarnih ostvarenja postali obrazovani i pismeni u pravom smislu te riječi", navodi se u saopštenju.
Zaključuju da takve generacije djece i mladih su temelj društva prosvijećenosti i znanja za koje ne postoje granice.
Bonus video:
