Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Pljevljima i trošenje miliona eura je bilo uzaludno, jer je Breznica i dalje kanal otpadnih voda, atmosferske i fekalne kanalizacije.
To smatra predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović, koji tvrdi da i dalje veliki broj domaćinstava i poslovnih objekata svoje otpadne vode ispušta u rijeku.
”Mnogi objekti od gornjeg toka Breznice pa sve do ušća su svoje otpadne vode direktno uključili u vodotok, dok dio Breznice koji protoče kroz sami centar grada i zelene pijace služi kao kontejner u koji neodgovorni i bezobzirni građani odlažu otpad kao u kontejner. Opštinske službe, komunalna policija i inspekcija imaju preča posla od kažnjavanja onih koji sebi daju za pravo da svoj otpad bacaju u rijeku koja je pretvorena u najobičniji kanalizacioni kanal. I dok nas propali političari zasipaju svojim agitatorskin floskulama u nastojanju da se ponovo vrate na vlast ekološka situacija je sve gora i gora, a građani Pljevalja sve siromašniji”, kazao je Mitrović koje je svoje tvrdnje potkrijepio fotografijama i video zapisima koje je snimio u dijelu toka od nekadašnje Kožare do ušća rijeke u Ćehotinu.
Lokalna uprava u Pljevljima bila je prinuđena da prije tri godine isključi sa gradske kanalizacione mreže kolektor kod nekadašnje Kožare u pljevaljskom naselju Ševari, jer u postrojenje za preradu otpadnih voda dolazi više vode nego što je projektovano.
Iz Opštine su ranije saopštili da je neophodno odvojiti fekalnu od atmosferske kanalizacije, kako bi postrojenje funkcionisalo kako treba. Izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda i glavnog gradskog kolektora koštala je oko sedam miliona eura.
Da bi neometano funkcionisalo, potrebno je uložiti više miliona eura u razdvajanje atmosferske od fekalne kanalizacije i smanjiti gubitke na vodovodnoj mreži.
Direktor pljevaljskog Vodovoda Mladen Dragašević nedavno je “Vijestima” kazao da će postrojenje početi da radi punim kapacitetom kada prođe tehnički prijem, a to se ne može očekivati u ovoj godini.
”Postrojenje za preradu otpadnih voda gdje imamo 29 zaposlenih jer je ogroman i kompleksan sistem. Sedam miliona je koštala izgradnja kolektora i postrojenja”, rekao je Dragašević.
Postrojenje ima niz problema koje u ovom trenutku izvođač treba da otkloni i da dovede do tog tehničkog prijema postrojenja.
”Sve otpadne vode koje su upojene u kolektor idu na postrojenje. U suštini ta voda ide u taložnike i izlazi u granicama dozvoljenih normi u recipijent, odnosno u rijeku Ćehotinu. Problem što sve linije koje ima jedno postrojenje ne funkcionišu. Znači postoji jedna linija gasa, mulja, otpadnih voda. One sve tri ne funkcionišu. Postoji propust prilikom izgradnje i postoji decenijski problem a to da je atmosferska i fekalna kanalizacija spojena u jedan sistem. I dok se to ne riješi postrojenje ne može da funkcioniše onako kako je planirano. Definitivno kada padaju bujične kiše postrojenje ne može toliku količinu vode da primi”, rekao je direktor Vodovoda.
Nakon što postrojenje počne da funkcioniše u punom kapacitetu na cijenu će se, ukoliko opština ne primijeni drugi model, iskazivati i troškovi tretmana otpadnih voda.
”Trenutno građani na računima imaju iskazanu cijenu za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda. Nakon što postrojenje počne da radi punim kapacitetom na računima će se iskazati i treća cijena prečišćavanje otpadnih voda koja se formira preko regulatora. Postoje i drugi modeli finansiranja postrojenja. U par gradova u Crnoj Gori osnivač finansira rad postrojenja i njegov rad ne plaćaju građani. U nekim gradovima iz cijene koju plaćaju građani i privreda finansira se rad postrojenja. Postoji model da korisnici i osnivač po pola plaćaju troškove rada postrojenja. Koji će se model primijeniti u Pljevljima je na lokalnoj administraciji”, rekao je Dragašević.
Bonus video:
