U Crnoj Gori svakodnevno se svjedoči toksičnosti u javnom prostoru, što rezultira agresijom, tenzijama i pojačanim stereotipima, kazala je direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić.
Ona je to kazala na okruglom stolu „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Nikolić je istakla da je odgovornost ključna riječ u kontekstu izgovorene javne riječi.
„Rijetko se dešava da se neko na javnoj sceni izvini zbog izgovorene riječi, laži i manipulacije, a svakodnevno smo svjedoci toksičnosti u javnom prostoru, što rezultira agresijom, tenzijama i pojačanim stereotipima“, rekla je Nikolić.
Ona je navela da najveću cijenu za to plaćaju građani čijim se osjećajem obespravljenosti konstantno manipuliše.
„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija čije im uređivačke politike nijesu po volji, pa tako targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo učestalih napada na novinare čija je bezbjednost ugrožena“, istakla je Nikolić.
Kako je rekla, ni mediji ne mogu pobjeći od odgovornosti, jer su više dio problema nego rješenja.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da politička nestabilnost i konstante etničke tenzije u Crnoj Gori na svakodnevnom nivou pokazuju da je granica između slobode izražavanja i govora mržnje veoma tanka.
Bešić je istakla da događaj organizuju sa ciljem da se procijeni uticaj govora mržnje na slobodu izražavanja.
Poslanica Građanskog pokreta URA, Božena Jelušić, u diskusiji „Odgovornost političara i javnih funkcionera za rast govora mržnje, netrpeljivosti i tenzija - Koji je put ka ozdravljenju crnogorskog društva?“, kazala je da se situacija sa govorom mržnje počela posebno pogoršavati poslije 2016. godine.
"U jednoj maloj zajednici prosto se otkrilo da partije finansiraju kanale depersonalizovanih mreža za uticaj na glasače. Došlo je do hiperprodukcije netolerancije, tenzija, pa onda i govora mržnje“, rekla je Jelušić.
Jelušić je kazala da se sada u Crnoj Gori živi proces koji se ogleda u jasno vidljivim nacionalnim i vjerskim razlikama, što uništava ekonomski proces.
Ona je istakla da je jedan od koncepata medijske pismenosti da se ljudi zapitaju šta je svrha medijske poruke koju šalju političari.
„Primarno bitka za moć i za novac su dva temeljna razloga narastanja ovakvih pojava“, rekla je Jelušić.
Upitana u vezi navoda premijera Dritana Abazovića o pojedinim medijima i da li političari imaju nivo lične kulture i svjesnosti šta izgovaraju, ona je kazala da joj ne bi palo na pamet da abolira Abazovića.
„Ono što je krajnja realizacija kao izjava mora da bude izložena kritici i sankciji“, istakla je Jelušić.
Poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, kazao je da kulturno i emancipovano ponašanje nažalost u manjini i da ne mogu da dođu do izražaja ljudi koji slijede neke civilizovane načine ponašanja.
„Najlakše je vrijeđati i etiketirati nekoga i to je ono što mene zabrinjava u Skupštini. Moramo da imamo dodatnu dozu odgovornosti u parlamentu“, istakao je Mugoša.
Kako je rekao, ukoliko su poslanici spremni da nekoga etiketiraju i vrijeđaju u parlamentu, ne treba da se čude što neki građani to rade.
„Misija nas, jer smatram da postoje ljudi u parlamentu koji se kulturno ponašaju, jeste da ne dozvolimo da nas ne pokvare ovi drugi“, rekao je Mugoša.
Mugoša je naveo da je bilo dosta kritika do 30. avgusta 2020. godine o ponašanju prema medijima i nevladinom sektoru, „ali licemjerno je kada dođete na pozicije odlučivanja i onda se još gore ponašate nego oni koje ste kritikovali“.
On je ocijenio da su su žene diskriminisane u mnogim oblastima u Crnoj Gori i da su krivci za to muškarci.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, kazao je da je sloboda izržavanja zdravo stanje, a govor mržnje i etničke tenzije su bolest društva.
Kako je kazao Bjeković, brojne teze u medijima i na društvenim mrežama danas se mogu okarakterisati kao govor mržnje.
„Otvoreno mogu da kažem da smo negdje izostavili način od uznemirujućeg načina ponašanja u javnosti“, rekao je Bjeković.
On je istakao da nije dobro što je crnogorsko društvo postalo prepolitično.
Bjeković je naveo da tenzije treba da spuste oni koji ih stvaraju.
Poslanica Demokratske Crne Gore Tamara Vujović je kazala da je odgovornost na svakome.
„Moja odgovornost kao poslanice je u svakoj mojoj izgovorenoj riječi, ja komuniciram sa građanima. Svi imamo ličnu odgovornost, a ovo što se dešava u Crnoj Gori, to je poplava demokratije, portala, 52 političke partije i da skoro svaki drugi-treći građanin ima člansku kartu“, rekla je Vujović.
Ona je istakla da je crnogorsko društvo previše politično.
Magistrand na Fakultetu političkih nauka, Vedran Vujisić, istakao je da u Crnoj Gori postoji veliki prostor za djevonje i napredak u slobodi govora.
„Treba da budemo svjesni toga da nosioci državnih funckija preuzmu odgovornost i snose posljedice za ono što kažu u javnom prostoru. Tu dolazimo do toga da su najčešća reakcija na govor mržnje saopštenja u kojima se osuđuje“, rekao je Vujisić.
Koordinator u CGO-u, Damir Nikočević, kazao je da bi bilo dobro da političke partije smanje botovanje njihovih članova na društvenim mrežama.
„Mislim da bi za početak predstavnici političkih aprtija trebalo o tome da povedu računa“, dodao je Nikočević.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, kazala je da se bilježi rast etnonacionalizma, radikalizacije na političkoj i medijskoj sceni i medijske polarizacije.
Bonus video:
