Rudnik uglja ne namjerava da vrati jalovinu koja je nakon otkopavanja na površinskom kopu Potrlica tridesetak godina odlagana na deponiju pepela i šljake na brdu Jagnjilo iznad grada.
To tvrdi izvršni direktor Rudnika Slavoljub Popadić.
Na deponiji Jagnjilo odloženo je oko sto miliona tona laporca i više nema mjesta za dalje odlaganje, pa će transportni sistem biti demontiran u narednih godinu i po.
„Ono što smo odložili na Jagnjilu to više nije naše, naše je samo zemljište. Ono je mineralna sirovina koja će jednog dana biti podloga za cementaru, koja će godišnje da proizvodi milion tona cementa. Danas se cementare rade sa visokim standardima zaštite životne sredine i ne znate da se tu nešto proizvodi. Ja sam imao priliku da pogledam neke prezentacije i na toj lokaciji će će jednog dana nići cementara. Crna Gora godišnje troši 500.000 tona cementa. Ta cementara bi, osim što bi zadovoljila potrebe Crne Gore, mogla i da izveze do 500.000 tona. To je dobra razvojna prilika za Pljevlja“, rekao je Popadić.
On je kazao da će Rudnik uraditi rekultivaciju Jagnjila „onako kako to zakon predviđa“
“Nije to nikakakav specifikum Pljevalja to se radi svuda u svijetu. Mi svake godine treba da pomjerimo kop 50 metara prema Mrzovićima da bismo imali 1,6 miliona tona za potrebe Termoelektrane i široke potrošnje. Kada dođemo do kraja mi ćemo za sobom dobar dio kopa zatvoriti. Ono što ostane imaće isti efekat kao na Borovici. Ostaće jedno veliko lijepo jezero koje ćemo urediti kako to svuda u svijetu funkcioniše. To nije način da se ne uradi ono što je obaveza rudnika“, tvrdi Popadić
Stvaranju deponije na brdu iznad grada svojevremeno oštro se protivio i poznati pljevaljski ekolog pokojni Cane Janićijević, ali svi njegovi pokušaji da spriječi namjere tadašnjih moćnika, nijesu dali rezultata.
Predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović tvrdi da deponija zatvara strujanje vazduha što značajno doprinosi povećanju zagađenja u gradu.
Jagnjilo je bilo projektovano da se koristi desetak godina i da se na njoj odloži Rudnik tu lokaciju mora vratiti u isto ili bolje stanje, kao i kopove Potrlica, Šumane i Borovica, jer im to nalaže zakon o rudarstvu”, ističe Mitrović.
On tvrdi da je deponija koja se prostire na površini od 107 hektara na pojedinim mjestima dostigla visinu od oko sto metara.
Bonus video:
