Isticanje datuma kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom je pohvalno, kao što je i neophodno da se u budućem periodu nastavi ta praksa, bez obzira na kašnjenja u dostizanju ideala i standarda ekološke države, tvrdi predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin, Milan Đukić, u saopštenju povodom Dana ekološke države.
Taj datum će, kaže on, „uvijek biti prilika i da se u javnosti na svim nivoima sumiraju i analiziraju rezultati u unapređenju životne sredine i podizanju ekološke svijesti građana“.
"Za očuvanu životnu sredinu u poslijeratnom periodu u Kolašinu, kao i sjeveru Crne Gore, nijesu bile zaslužne državne i lokalne institucije ili razvijena ekološka svijest, već, nažalost, zaostajanje ove regije u razvoju infrastrukture, industrije i drugih djelatnosti. Međutim, Kolašin koji doživljava ubrzani razvoj, već sada ima vidljive ekološke probleme koji moraju biti riješeni u najhitnijem roku, kao i brojne izazove u budućem periodu koji moraju biti obuhvaćeni planskim i strateškim dokumentima“ tvrdi Đukić.
Već nekoliko godina, kako objašnjava, "kolašinske rijeke su potpuno nezaštićene od nezakonitog izlova ribe i brojnih nelegalnih aktivnosti – ekoloških incidenata na autoputu i u koritu Tare, na gradilištu tunela kroz Bjelasicu i mnogih drugih“.
Institucionalni nemar i nedostatak kapaciteta u ribolovnim društvima, tvrdi predsjednik SO, doveli su do toga da je riblji fond gotovo potpuno uništen.
„Selektivan pristup državnih i lokalnih organa u zaštiti od ekoloških ugrožavanja od strane građevinski firmi na autoputu, u gradu i ruralnom području doveli su do stanja koje, htjeli ne htjeli, postaje jedan od prioriteta u budućem periodu. Betonizacija Bjelasice i drugih planina, divlja gradnja, nekontrolisane turističke aktivnosti i sve veći broj divljih deponija ugrožavaju najveći je turističke vrijednosti: prirodni planinski pejzaž i biodiverzitet. Osim betonizacije, planinu Bjelasicu čekaju veliki problem otpadnih voda na koji državne i lokalne institucije ne smiju zažmuriti“, upozorava Đukić.
Prema njegovim riječima, „dosadašnje postupanje institucija i nosioca poslova čija je nadležnost ekološko stanje na lokalnom nivou, nije pratila odgovornost i aktivan pristup u konkretnim slučajevima“. Mnogo veću istrajnost i posvećenost pokazali su, kaže Đukić, NVO i građani koji su stali u zaštitu javnog interesa.
„Tokom poslednje četiri godine lokalni parlament kojim predsjedavam, donio je nekoliko odluka koje su bile u skladu sa idealom ekološke države i zelenih evropskih politika. Podsjećam na usvojene Odluke o proglašenju Parka prirode Komovi i Plan urbane mobilnosti. Također, pokrenute su inicijative za proglašenje zaštićenog područja kanjona Mrtvice i Kapetanovog jezera. U toku je procedura za proglašenje Sinjajevine je za park prirode. Međutim, osim kvalitetnih odluka izostale su konkretne aktivnosti na zaustavljanju i sankcionisale ekološke incidente, unaprijeđenju postojećeg stanja i realizovanju zaštite tamo gdje je ona proglašena“, objašnjava predsjednik SO Kolašin.
Tokom izrade Budžeta Opštine Kolašin za 2023. godinu, sugeriše on, „ obavezno treba predvidjeti sredstva da se započnu poslovi oko kolašinske deponije u Bakovićima, kao i da se dovrše procedure oko proglašenja zaštićenih područja u narednoj godini“. Takođe, u budžetu za narednu godinu, kaže predsjednik SO, treba predvidjeti i sredstva za konkretne aktivnosti na zaštiti Parka prirode Komovi i Plana održive mobilnosti.
„Nadam se da ćemo idući Dan ekološke države u Kolašinu dočekati sa mnogo više rezultata i aktivnosti kako bi se unaprijedilo postojeće stanje koje zabrinjava. Građani sve više pokazuju da je javni interes očuvanja životne sredine jedan od prioriteta kvalitetnog i zdravog života u Kolašinu. Takođe, ohrabruje činjenica da sve veći broj mladih ljudi razumije značaj podizanja ekološke svijesti u Kolašinu što je, između ostalog, pokazala i naša zajednička akcija čišćenja sportske zone na Lugu i park šume Dulovine, na koju se odazvao do sada najveći broj kolašinskih učenika“, zaključuje Đukić.
Bonus video:
