”Ja nijesam bot, ja sam pokret otpora protiv laži i licemjerja”, kazala je novinarki Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) odsječno osoba koja stoji iza lažnog naloga Radosav Vrbica na društvenim mrežama. Prije nego što ju je blokirala, ona je novinarki uputila i niz uvreda.
Na Tviteru nalog Radosav Vrbica ima preko četiri hiljade pratilaca. Među njima su brojni političari, ogranizacije, aktivisti, mediji, pa i novinari. Na ovom profilu upućuju se pogrdne poruke partijama i političarima koji su oformili vlast nakon 30. avgusta 2020. Jedna od omiljenih meta je i Srpska pravoslavna crkva (SPC).
Na ovom profilu tako se neki aktuelni članovi Vlade nazivaju imenima kao što su - nesoj, g...., bolid, kriminalac... Slični termini se koriste i za vjernike i sveštenstvo SPC. Prebrojavaju se izdajnici i patriote. Mnogi se komentarima nadovezuju na ove objave pune uvreda i govora mržnje.
Ignorisanje, vrijeđanje i blokiranje - bile su obično reakcija botova i trolova na pitanja koja smo im postavljali preko mreža, zbog čega su se odlučili na ovu vrstu društvenog angažmana i šta sve to podrazumijeva.
Prema istraživanju CIN-CG-a mreže botova i trolova u Crnoj Gori najčešće čine mladi članovi partija kojima je to odskočna daska za dalje napredovanje u stranci. Zadatak da “botuju” i “troluju” dobijaju i oni koji su preko partije dobili posao u nekoj državnoj firmi ili im je učinjena neka usluga, pa na taj način iskazuju zahvalnost.
Ima, međutim, i mimo partija onih koji se intezivno bave ovim aktivnostima, često bez naknade i bez neke organizacije koja ih angažuje. Nekima je to vrsta društenog angažmana, zastupanja određenih ideja.
War room (ratna soba), vojni termin za prostoriju iz koje komandni kadar rukovodi ratnim operacijama, danas ima i drugo značenje. Koristi se da opiše okruženje u kom rade botovi i trolovi čiji je zadatak da utiču na javno mnjenje putem kreiranja i dijeljenja određenih propagandnih sadržaja na internetu.
Gotovo svaka partija u Crnoj Gori posjeduje ‘war room’.
Bot, skraćeno od robot, u svijetu podrazumijeva automatizovani program, odnosno softver, kojim upravlja algoritam. Njegova osnovna funkcija je da stvara, umnožava i komentariše različite objave na društvenim mrežama i portalima. U našoj državi – botovi su stvarni ljudi.
Trolovi su prave osobe, koje ciljano pokreću zapaljive i kontroverzne rasprave, kako bi stvorile i/ili produbile podjele u društvu, uz sijanje lažnih vijesti ili dezinformacija. Oni koriste botove kako bi povećali podršku objavama i na taj način zbunili i obmanuli one koji ih čitaju.
Neke partije strateški pristupaju botovanju i trolovanju. To je uočljivo kada se odjednom, kao po komandi, pojavi veliki broj komentara, objava ili tvitova slične sadržine. Takve stranke imaju ljude čiji je posao isključivo da odrađuju te zadatke.
Oni koji imaju najviše novca i najbolju organizaciju, imaju i najviše lažnih naloga na društvenim mrežama, kojima upravljaju.
Najvidljiviji su botovi i trolovi Demokratske partije socijalista (DPS), koji često nastupaju s takozvanih patriotskih stranica i profila, na kojima se propagira očuvanje države i odbrana od srpskog uticaja. Međutim i druge političke stranke imaju armije botova i trolova.
”Bez pretjerivanja – oko 80 odsto komentara političkog sadržaja na društvenim mrežama i portalima djelo je botova i trolova. Njihova prisutnost se značajno osjeti kada se dešavaju neki krupni politički procesi, i naročito - u izbornim kampanjama. Tvrdim da ne postoji politička partija koja nema određeni broj ovakvih naloga, a iza nekih stoje i prave armije”, kaže za CIN-CG mlađi čovjek angažovan u ‘war room-u’ u jednoj partiji.
On djeluje sa još nekoliko partijskih drugova koji redovno objavljaju sadržaje u interesu njihove stranke.
Naknada koju mjesečno botovi i trolovi dobijaju od partija za koje rade obično nije pretjerano visoka. Neke za to plaćaju do 200 eura.
”Naša istraživanja, koja su radile relevantne istraživačke grupe, poput one od dvadesetak EU univerziteta okupljenih oko Akademskog društva za korporativni menadžment i komunikaciju, pokazala su da botovi i trolovi mogu da imaju značajan uticaj na društvo, demokratiju i ekonomiju, dešavanja na berzama, sajber kriminal, šoubiznis…”, kaže za CIN-CG izvršna direktorica londonskog Media Diversity Institut (MDI) Milica Pešić.
Prema njenim riječima, jedan od načina da se zaštitimo od propagandnih sadržina, lažnih vijesti i dezinformacija koje šire botovi i trolovi je da češće mijenjamo vlade.
“Iako političari, i to oni najodgovorniji, nekažnjeno koriste dezinformacije, misinformacije, govor mržnje, šta za očekivati od tzv. običnih građana? Na kakve oni primjere imaju da se ugledaju?”
Lako ih je prepoznati
Vrlo je lako prepoznati bota, odnosno trola, i to preko osnovnih informacija s njegovog profila - imena i prezimena koji su obično lažni, fotografija, kao i sadržaja koji dijeli.
Uglavnom imaju šaljiva imena, a za profilnu fotografiju obično postave neku karikaturu ili maskotu, državno obilježje – poput zastave ili grba, neke istorijske ličnosti ili događaj (često motive iz neke bitke, poput Kosovske ili na Sutjesci) ili satiričnu i humorističnu ilustraciju (mim). Joksim Poštar, Josif Lalatović, Mačak Žuti, Toni Toni, Jon Snow, Otac Pancirije, Guvernardurka, Perjanik, Ajatolah, Mitar Bojanić, Čiča Miša, Prva MiMerka, Njegoš Superiorni… - neki su od aktivnih naloga botova u Crnoj Gori. Lažni profil Jelena Savojska FCJK, na primjer, ima preko pet hiljada pratilaca i veliku vidljivost. Među pratiocima tog profila su i zvanični nalozi nekih državnih institucija – poput Glavnog grada Podgorica.
Mahom kreiraju i dijele kratke, senzacionalističke, bombastične objave ili duhovite sadržaje, s nekom propratnom fotografijom ili ilustracijom i jasnim političkim porukama. Često objavljuju skrinšotove vijesti s portala ili isječke tekstova iz novina – uz analizu i neku propagandnu poruku. Koriste, na primjer, uzvičnike u obliku emotikona kada žele posebno da privuku pažnju ka nekom sadržaju. Nerijetke su i objave u kojima targetiraju političke suparnike i neistomišljenike.
Da bi neko otkrio za koga rade pojedini botovi i trolovi, dovoljno je da nekoliko dana prati šta, kad i kako objavljuju. Ubrzo će vidjeti šta je njihova agenda. Partije ih aktiviraju pred neke važne događaje, izbore ili proteste, kao i tokom kriznih političkih situacija.
Botovi, trolovi ili stranice koje postoje po zadatku neke partije prepoznaju se po promovisanju i idealizovanju političkih lidera, kao i po bezuslovnoj podršci. Oni od svojih lidera – Đukanovića, Abazovića, Bečića, Mandića… prave idole, bez kojih bi zemlja propala.
Slobodni govor koji razara javnu komunikaciju
”Uticaj botova i trolova razara javnu komunikaciju i ostavlja duboke ožiljke po razvoj demokratske političke kulture”, kaže za CIN-CG koordinator za razvoj pri Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je ovaj fenomen “naročito izražen kod političkih stranaka i parapolitičkih grupacija koje kreiraju paralelan sistem internet ‘analitičara’ i ‘komentatora’ u odnosu na aktuelne pojave”.
“Tu se, naravno, ne radi o kritici nekih politika i odluka, već je riječ o paravanu za širenje govora mržnje i obračunu s neistomišljenicima. U toj spirali mržnje, praćenoj neargumentovanom raspravom, najčešće mete su manjinski narodi, LGBT populacija, žene, ali i građanski aktivisti koji dosljedno upozoravaju na društvene anomalije”, ističe još on.
Oni koji su pristali da govore za CIN-CG uglavnom tvrde da sadržaje objavljuju po sopstvenom nahođenju, bez plana, zaduženja ili naknade.
”Ovo je moj vid društvenog angažmana i načina pritiska na političke elite. Imam stranku koju simpatišem, ali ne i direktnu komunikaciju s njom. Dobra strana ovoga što radim je što se na taj način ‘ispraznim’, a loša što gubim vrijeme”, kaže za CIN-CG osoba koja stoji iza naloga Vojvoda Momčilo na Fejsbuku.
On uglavnom kritikuje političare – najčešće iz redova DPS-a, Građanskog pokreta URA, Pokreta za promjene… Na botovanje gleda kao na hobi. “Hobi koji pomalo otuđuje. Ipak, izabrao sam da koristim lažni nalog da ne bih trpio uvrede ili prijetnje”, navodi on.
Među posljednjim objavama Vojvode Momčila nalazi se i skrinšot teksta s portala “Vijesti”, iskarikiran, u kom se najavljuje da će gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na lokalnim izborima predvoditi listu Svi za Spuž.
Vlasnik naloga Crnogorski otpor na Fejsbuku za CIN-CG ističe da objavljuje sadržaje koji su “patriotski i politički motivisani”.
“Nemam političkog vlasnika, šablon po kojem postupam, radno vrijeme, honorar. Sve na mom profilu rezultat je bezrezervnog patriotizma i uvjerenja. Mislim da to i čini moj profil povjerljivijim internet zajednici”, kaže on.
Uglavnom objavljuje sadržaje koji pozivaju na ujedinjenje “evropskog političkog bloka u Crnoj Gori”, koji se tiču protesta na Belvederu iz septembra 2021. ili koji kritikuju pojedine odluke i poteze 42. i 43. Vlade. Neke od najskorijih objava na ovom profilu tiču se predstojećih lokalnih izbora u Podgorici, a u njima Crnogorski otpor poziva građane i građanke da daju podršku pokretu Svi za naš grad koji predvodi DPS sa koalicionim partnerima. Većina postova Crnogorskog otpora ima veliku vidljivost – po nekoliko stotina lajkova i na desetine komentara.
”Dobre strane angažmana su što ovakvi i slični profili imaju izuzetnu praćenost i uticaj u internet društvu, koji se u krajnjem preslikava i u životu. Tako se može podstaknuti pojedinac na razmišljanje i eventualno preispitivanje svojih opredjeljenja za koja mi smatramo da su pogrešna. Na isti način ohrabrujemo one s kojima smo istomišljenici”, kaže za CIN-CG vlasnik naloga Crnogorski otpor. Mana je, kako ističe, zapostavljanje privatnog života. “To je posljedica posvećenosti virtuelnom profilu s kojim srastate”.
Osoba iza naloga Mitar Bojanić na Fejsbuku za CIN-CG ističe da radi volonterski, iz ljubavi prema partiji – Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP).
“Dosta je zahtjevno i iscrpljujuće jer moraš da budeš obaviješten i da pratiš dešavanja. Uvijek pišem ono što mislim, iako se nekad dese greške. Ima političkih organizacija koje imaju mašineriju partijskih vojnika iza sebe i koji su dobro plaćeni”, kaže on.
Jednom od CIN-CG-ovih sagovornika dešava se da ponekad piše i ono što ne misli. “Tada uđem u cipele nekog drugog lika, uživim se u njegovu ulogu, izađem na pozornicu, objavim nešto, i nakon pet minuta siđem s nje i ponovo se vratim sebi. To je moj odbrambeni mehanizam”, kaže on.
Ima i onih koji naloge koriste kao neku vrstu medijske platforme, odakle drugi botovi, ali i pojedini mediji, preuzimaju i dijele objave. “Puno ljudi zna ko sam, ali ne otkrivam javno identitet samo zato jer ne bih mogao da prikupljam informacije. Ako pogledate po mom profilu – naći ćete mnogo ekskluzivnosti. Razlog zašto ovo radim je Crna Gora”, kaže za CIN-CG osoba iza naloga na Tviteru Gruna Stramen, VERBALNI MANDATAR.
Gruna ima preko 2.500 pratilaca, a na objavama na stotine lajkova i komentara. Političku pripadnost takozvanom patriotskom bloku kaže da ne krije. “Ponekad pretjeram, ali takav mi je temperament, izvinim se ako pogriješim. Ne mrzim nikoga, vjera i nacija mi ne znače ništa, kao ni seksualno opredjeljenje ili boja kože. Niko mi ne suflira, ni ne naređuje.”
”Znaju izdajnici dobro, siđu li s pozicija vlasti, gotovi su za vazda. Ideja o srpskom svetu, Otvoreni Balkan, pedofilska organizacija SPC će past u lagum, za vijek vijekova” – jedan je od posljednjih tvitova na ovom nalogu.
U Crnoj Gori najviše se koristi Tviter za ove objave, mada i druge društvene mreže imaju obilje botova i trolova. Na najvećem broju popularnih botova na Tviteru obično je uklonjena mogućnost kontakta putem DM-a (direct messages).
Problem je što se s ovih naloga mržnja često širi i ne sankcioniše. To je ovih dana najbolje osjetila naša najbolja atletičarka Marija Vuković. Nakon odluke da podrži listu Svi za naš grad našla se pod salvom kritika i jezika mržnje i neprimjernih komentara.
”Koliko tek besraman treba da budeš, pa da primiš ikonu od mitropolita koga ti, čijoj političkoj opciji pripadaš, nazivaju ‘okupatorom’? Pa nešto kao Marija Vuković. Zato ti kažem, milogorci su najveće g… (emotikon)” – jedan je od tvitova s profila Jon Snow upućenih atletičarki.
Na lažnom profilu Zorka Crnogorka među brojnim objavama je i video vjerskog obreda u organizaciji Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), uz opis: “Crnogorska liturđija, drugi dijo”. Objavu prati mnoštvo komentara koji sadrže govor mržnje, a koje CIN-CG neće prenositi. Neke od komentara koji izazivaju podjele i šire tenzije Zorka Crnogorka dalje dijeli. “Ko kaže da nije Crna Gora većinska srpska država i da ne počiva na temeljima SPC. Evo vam primjera koliko se okupilo oko NVO” – jedan je od njih. U opisu ovog profila stoji poruka - “samo da brata ne bude”.
”Naravno da ovakav vid ‘oružja’ u pogrešnim rukama može da izazove posljedice. Tako, recimo, često možemo primijetiti targetiranje običnog stanovništva s ovakvih bot stranica, samo zbog njihovog opredjeljenja. Tako se stvaraju ogavni mimovi, montaže ili karikature koje izlažu sramu i koje i te kako mogu da uznemire kako onoga koji se ‘proziva’, tako i njegovu blisku okolinu”, upozorava osoba iza naloga Crnogorski otpor.
Trolovi i botovi poslije svjetske, osvajaju i domaću scenu
Do značajnog povećanja armije botova i trolova na društvenim mrežama i portalima u Crnoj Gori je došlo 2016, tokom parlamentarnih izbora i protesta koji su uslijedili. Kulminacija je uslijedila krajem 2019, nakon izglasavanja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Brojne su bile poruke zapaljive i opasne sadržine kako pristalica, tako i protivnika te verzije zakona. Pozivale su na mržnju, pa i na sukobe. Od parlamentarnih izbora naredne godine – botovi i trolovi postali su neizostavni dio političke scene u Crnoj Gori.
Slični su trendovi i u regionu. U Srbiji je, na primjer u izbornoj 2020, Tviter ugasio 8.558 naloga botova, koji su, prema analizi te društvene mreže, za četiri godine tvitnuli čak 43 miliona puta poruke koje su sadržale hvalospjeve na račun vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i njenog lidera i predsjednika države Aleksandra Vučića. Za to vrijeme, objavili su više od 8,5 miliona linkova koji su vodili na sajtove SNS-a, Informera i drugih tabloida koji podržavaju aktuelnu vlast. Tviter je botove razotkrio zato jer su koristili istu IP adresu i razmjenjivali poruke putem Castle aplikacije.
”Ovakvo djelovanje je u suprotnosti s našim propisima i predstavlja namjeran pokušaj ugrožavanja slobode javnog izražavanja”, objašnjeno je tada iz ove kompanje.
Istraživanje portala Raskrinkavanje.ba iz 2018. pokazalo je da je i u BiH izražen nivo aktivnosti botova i trolova. Ono je obuhvatilo tek analizu komentara na portalu Klix.ba, a samo u septembru te godine identifikovano je 259 korisničkih profila koji su imali karakteristike botova, odnosno trolova.
Oni su odigrali i važnu ulogu u predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. Tokom kampanje Donalda Trampa čak 400.000 botova postavilo je oko četiri milliona objava na Tviteru, što je u značajnoj mjeri odredilo tok kampanje.
Koristili i pandemiju za širenje manipulacija i straha
Prema podacima internet stranice koja posjeduje softver za prepoznavanje potencijalnih botova na Tviteru Bot Sentinel, heštegovi #COVID19 i #coronavirus su početkom 2020. bili među najzastupljenijim koje su koristili trolbotovi (zbirni naziv za trolove i botove). Pandemija je korišćena kao prilika da se preko dezinformacija šire panika i strah, a botovi su zatrpavali internet korisnike raznim ponudama za ljekove protiv ovog virusa.
Zato se u borbu protiv botova i lažnih vijesti uključila i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja je pokrenula interaktivne chat botove, odnosno softvere koji automatski odgovaraju na upite korisnika o virusu i nude informacije 24 sata dnevno.
Iz istraživačkog centra Pew i Internet centra pri Univerzitetu Elon sproveli su 2016. istraživanje u kojem je učestvovalo preko 1.500 stručnjaka. Cilj je bio ispitati da li će i kako u narednih 10 godina trolovi i botovi uticati na javni diskurs na mreži. Čak 39 odsto njih smatra da će javnu raspravu na internetu u budućnosti pratiti negativne aktivnosti.
Partije ćute
CIN-CG se obratio brojnim partijama u Crnoj Gori i tražio odgovore na pitanja na koje sve načine koriste angažman botova i trolova, da li ih finansiraju, kao i da li smatraju da je to etički. Rijetke su odgovorile, i poslije više nedjelja čekanja.
Oni koji su odgovorili, demantovali su da koriste usluge botova i trolova.
”Nemamo botove. Za promociju naših aktivnosti, rada i programa, koristimo klasične PR metode - saopštenja, izjave, intervjue”, naveo je za CIN-CG portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić.
I iz Socijaldemokrata tvrde da ne posjeduju war rooms, niti zadužuju botove i trolove da dijele materijale koji pozitivno utiču na rejting partije.
Slično kažu i iz Liberalne partije. “Ne posjedujemo nikakve botove ili trolove koji se bave propagandom na mrežama. Djelujemo isključivo preko svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama, kao i naloga najviših funkcionera partije. Najaktivniji smo na Fejsbuku i Tviteru. Promociji naše politike doprinosi i značajan broj simpatizera”, naveo je za CIN-CG portparol Amar Borančić.
On je još istakao da bi se korišćenje ovakve vrste propagande trebalo urediti jasnim zakonskim normama. “Kada bi se ono završavalo na promociji sopstvene politike - to bi bilo razumljivo. Međutim, takvo djelovanje često prerasta u govor mržnje i javne linčeve, što je nedopustivo i mora se sankcionisati. Sloboda govora je neprikosnoveno pravo, ali svako pravo se mora koristiti uz odgovornost”, rekao je Borančić.
U ostalim partijama ćute na ovu temu, ali kako se politička kriza produbljuje, cvjetaju i komentari njihovih botova i trolova po medijima i društvenim mrežama. Malo ko od onih koji podstiču na mržnju i sukobe je do sada odgovarao.
Bonus video:
