Gusle moje i struno dugačka/vi ste ponos i dika junačka/čule ste se u carskoj dvorani/čule ste se đe žive čobani/slušala vas Evropa cijela od Berlina do Beča bijela/i u carskoj visokoj palati/čast je im’o guslar zapjevati...
A poznati guslar Milan Filipović imao je čast pjevati širom planete. Pjevao je i doživotnom predsjednku SFRJ Josipu Brozu Titu, bivšim predsjednicima SAD-a i Sovjetskog Saveza, Ričardu Niksonu i Leonidu Brežnjevu, holandskoj kraljici, a u Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle, nastupao je pred 200.000 ljudi kada se proslavljalo 120 godina od rođenja velikog naučnika...
Zahvaljujući Filipoviću, Crna Gora je dobila prvi muzej gusala koji je juče otvoren u njegovom rodnom selu Jugovići, u nikšićkoj Župi. Uspio je Milan da “okupi” Jugoslaviju u malom, da doda još i Albaniju, tako da je njegov muzej gusala u stvari muzej regiona.
”Gradnja muzeja je trajala punih 12 godina. Nas trojica, prof. dr Miro Blečić, prof. Slavenko Jovanović i ja, pokušali smo jedan eksperiment i dvije godine nikome nijesmo pričali da pravimo muzej. Kad smo malo ‘ojačali’, onda smo to objelodanili, nastavili i došli smo do kraja. Bio sam velilki pregalac, radio sam i dan i noć i mislim da sam uspio. Ovo je muzej država regiona i Crne Gore”, uz osmijeh priča Filipović dok pokazuje izložene eksponate.
U muzeju je dvadesetak gusala, od današnjih do onih koje su napravljene prije skoro dva vijeka. Tu su i jugoslovenske gusle sa šest buktinja, narodne nošnje, guslarske ploče, kasete, CD-ovi, knjige… ali i Milanova priznanja, zahvalnice, ordenje. Tu je i sat koji je dobio od Tita, ali i gusle na kojima je Milan gradio uspješnu karijeru dugu šest decenija.
”Te moje gusle su iz 1962. godine i na njima sam svirao 60 godina. To su gusle koje su obišle Evropu i svijet. Tu su i moja priznanja, ordenje koje sam dobijao u JNA, zlatni sat od Tita. Zaista ima veoma vrijednih eksponata. Tu je i veliki broj knjiga, a posebnu vrijednost predstavljaju unikatni eksponati i priče o starim guslarima iz Crne Gore i regiona. Ja sam svoj san da crnogorske gusle, narodni instrumenti, epska tradicija, imaju svoj dom - ostvario. Ostavljam ovaj muzej Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, prošlosti, a budućim generacijama da nastave ovaj moj put koji sam trasirao”, kazao je guslar koji je u septembru napunio 82 godine.
Sa guslama je počeo da se druži kao šestogodišnji dječak, kada je kraj ognjišta slušao oca kako gusla. Osvojio ga je taj, kako kaže, viteški instrument, zbog toga je i ponosan što je uspio da napravi muzej, ali i da u selu Jugovići okupi Jugoviće.
Filipović je bio prvak Crne Gore, Jugoslavije i Balkana, snimio je više od 50 ploča, bio je predsjednik crnogorskih guslara, mnogih guslarskih društava, obučavao je mlade naraštaje.
”Prvu sam ploču snimio Banović Strahinja. Većinom sam pjevao stare pjesme jer nijesam volio da pjevam ove novokomponovane. Ima jedna pjesma koju sam najviše volio. Nju je napisao Žarko Šobić - ‘Otac traži sina’. Drago mi je što u Crnoj Gori postoje tri-četiri škole mladih guslara. To je vrlo dobra stvar. Smatram da Crna Gora neće oskudijevati u guslarskoj tradiciji”, kazao je Filipović koji je igrao i u predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta “Lažni car Šćepan Mali”, gdje je glumio slijepog guslara.
Pored glavnog objekta, Filipović je napravio i sporedni u kome će turisti moći da sjednu, popiju piće, odmore, dok je pored muzeja urađena njegova bista.
”Gusle su viteški instrument. Guslanje je jedna vrsta recitacije. Ne možete ‘zavijati’ kad pjevate, već se mora čuti svaki suglasnik i samoglasnik. Nema tu taktiziranja, već recitovanja. Recitacija je za mene prava za gusle, kad se svaka riječ čuje”, riječi su guslar koji je bio i oficir JNA i sedam godina bio u Titovoj pratnji.
Titu je je tri puta pjevao, a predsjednik SFRJ je posebno volio pjesmu o braći Ribar.
Od holandske kraljice Filipović je dobio orden i flašu pića, a od načelniku generalštaba Švedske pozlaćeni nož.
Ambasador Župe pjevao i velikanima
Otvarajući muzej, bivši predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da Filipoviću posebno treba čestitati na tome što je od svojih sredstava, na svom imanju, napravio muzej.”Ovo je, koliko znam, jedini muzej koji se tako radio. Uglavnom sve muzeje države rade i finansiraju. Zato mu posebno treba čestitati. Gusle zaslužuju jedan ovakav muzej. U staroj Crnoj Gori, kada nije bilo istoričara, istoriju su pisale gusle i guslari. Oni su sačuvali istoriju Crne Gore, da znamo kakva je bila i koliko su se Crnogorci borili da sačuvaju svoju domovinu”, kazao je Grbović.
Predsjednik Mjesne zajednice Župa Dragan Radulović kazao je da je Filipović ambasador Župe, kada su kulturne aktivnosti u pitanju.”Možda mi još u Župi nijesmo svjesni Milanovog značaja i rada. Obišao je cijeli svijet i na lijep i dostojanstven način predstavljao Župu, Nikšić, Crnu Goru. Ako je koji instrument dobro utemeljen u našoj državi, to su gusle, a prvi muzej gusala u Crnoj Gori je dobra poruka čuvanja narodne tradicije”, poručio je Radulović.
Voditelj programa Dragan Mitov Đurović ocijenio je da u Crnoj Gori posebnu čast ima narodni guslar.
”Tako je uvijek bilo u svekolikoj Crnoj Gori, a posebno je tako bio u Župi. Mislim da nema doma u koji glas Milana Filipovića nije stigao, niti doma u kome Milan Filipović nije zaguslao. Pjevao je velikanima, pjevao je običnom narodu, pjevao je po Jugoslaviji, vrhovnom komandantu i predsjedniku, pjevao je tamo gdje drugi nijesu ni mogli da sanjaju da budu”, kazao je Đurović.
U programu su učestvovali guslar Milan Vujović, dvojeničar Stevan Čavor, Igor Đurović i Tanja Šeter.
Bonus video:
