Od 578 ljekara Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dopunski u privatnim zdravstvenim ustanovama radi njih 225, skoro 40 procenata.
To je duplo više u odnosu na 2020. godinu, kada je saglasnost za dopunski rad imalo 110 ljekara, iako su plate ljekarima te ustanove u međuvremenu uvećane u prosjeku od 150 do 200 eura, a od ljetos za dodatnih 20 odsto.
Nakon posljednjeg povećanja zarada ljekara iznosi oko 1.200 eura, ljekara specijalista oko 1.500 eura i subspecijalista oko 1.700 eura.
”U ovom trenutku, u odnosu na ažurirane podatke, 225 ljekara ima saglasnost za obavljanje dopunskog rada u privatnim zdravstvenim ustanovama. Ukazujemo na to da se taj podatak odnosi na sve saglasnosti koje su ranije izdate i još uvijek su važeće, kao i saglasnosti koje su izdate nakon naredbe Ministarstva zdravlja. KCCG saglasnosti za dopunski rad izdaje poštujući kriterijume predviđene Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, te se zaposlenima organizacionih jedinica koje imaju liste čekanja iste više ne izdaju”, piše u odgovoru.
Međutim, u praksi se svakodnevno dešava da upravo ljekari organizacionih jedinica koje imaju liste čekanja rade dopunski kod privatnika. Iz KCCG nijesu objavili spisak zaposlenih koji mogu da rade dopunski u privatnim ustanovama, dok su iz Ministarstva zdravlja za TV Vijesti kazali da više puta najavljena kontrola nije pokazala nepravilnosti.
Iz Sindikata doktora medicine kazali su za TV Vijesti i da se Pravilnik mora izmijeniti, kako bi se dozvola za rad u privatnim ustanovama dobijala na osnovu objektivnog učinka ljekara na primarnom poslu, a ne na, kako tvrde, slobodnoj procjeni menadžera ustanove.
”Onda zaista može da dođe do pomaka u zdravstvenom sistemu, može doći do uređivanja nekih stvari, prije svega do regulisanja lista čekanja i, na kraju krajeva, razdvojiti rad od nerada u Crnoj Gori, dakle da se vidi ko su ti ljekari koji izgaraju na poslu, a koji su to ljekari koji se ne posvećuju baš 100 odsto, i onda kroz to urediti dopunski rad”, kazala je predsjednica Sindikata Milena Popović Samardžić i poručila da je dopunski rad zakonsko pravo koje Ministarstvo, umjesto prijetnji, treba da uredi na transparentniji način.
Iz Ministarstva, kojim rukovodi Dragoslav Šćekić, početkom jula su saopštili da će u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje (FZO) kontrolisati to da li komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite poštuju odredbe Pravilnika, ali i da će pozvati na odgovornost menadžmente zdravstvenih ustanova koje odobravaju pravo na dopunski rad svojim zaposlenima. To je najavljeno nakon što su, kako tvrde, uočili sve češću pojavu plaćenog marketinga od privatnih ustanova, gdje upravo ljekari iz javnog zdravstva promovišu svoje usluge.
Iz Ministarstva i FZO “Vijestima” nisu odgovorili da li su komisije te institucije kontrolisale poštovanje Pravilnika o dopunskom radu, šta je utvrđeno, da li je i ko sankcionisan.
”Svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, što oni i te kako zaslužuju. Takođe, smo svjedoci i sve češće prakse da upravo ti ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante”, poručili su prije dva i po mjeseca iz Ministarstva zdravlja.
Iz ovog resora ponovo su, 25. avgusta, saopštili da su pokrenuli kontrolu dopunskog rada.
Kazali su da su od zdravstvenih ustanova tražili da dostave registre pisanih saglasnosti za obavljanje dopunskog rada, koje su u obavezi da vode u skladu sa pravilnikom.
Prema prošlonedjeljnim podacima sa sajta Kliničkog centra, prvi slobodni termini za pregled kardiologa su 4. novembar, gastroenterologa 12. decembar, psihijatra 7. decembar.
Pregled magnetnom rezonancom moguće je obaviti tek u novembru ili decembru.
Bonus video:
